3.8 C
Tešanj
Subota, 20 Aprila, 2024

Disciplinska odgovornost sudija i tužilaca: Smanjenje plate najčešće kazna u bh. pravosuđu

Uprkos činjenici da je protiv sudija i tužilaca u Bosni i Hercegovini koji su pravili propuste u svom radu izrečeno više disciplinskih mjera tokom 2022.

Uprkos činjenici da je protiv sudija i tužilaca u Bosni i Hercegovini koji su pravili propuste u svom radu izrečeno više disciplinskih mjera tokom 2022. godine u odnosu na godinu prije, većina njih je kažnjena smanjenjem plate dok su tek dva tužioca premještena na nižu poziciju zbog nemara u svom radu, javlja Trenasparency International BiH.

Radi se o glavnim tužiocima Kantonalnog tužilaštva Bosansko-podrinjskog kantona i Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske, Mirsadu Bilajcu i Mahmutu Švraki koji su kažnjeni premještajem na mjesto tužioca jer su zaobilazili TCMS automatski sistem dodjeljivanja slučajeva Ovo su ujedno i najoštrije kazne izrečene protiv nosioca pravosudnih funkcija u 2022. godini.

Većina kazni izrečenih protiv sudija i tužilaca u Bosni i Hercegovini u protekloj godini, njih 70%, odnosila se na smanjenje plate, te je bitno naglasiti da, po Zakonu o VSTV-u, kazna sudiji ili tužiocu može se smanjiti najviše do 50% i to u trajanju do godinu dana, međutim podaci o tome koliko je kome smanjena plata nisu dostupni javnosti, a odluka o iznosu smanjenja plate u potpunosti zavisi od procjene VSTV-a ili komisije koja se bavi pojedinim slučajem.

Na osnovu monitoringa 33 disciplinska postupka te podataka dostavljenih od stane VSTV-a, izrađena je Analiza disciplinske odgovornosti nosioca pravosudnih funkcija u BiH koja je pokazala da su mehanizmi za osiguravanje disciplinske odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija nedovoljno transparentni, usložnjeni i dugotrajni.

Osim smanjenja plate i premještaja, u 2022. su izrečene četiri pismene opomene koje se ne objavljuju javno, a isto toliko je izrečeno javnih opomena za propuste u radu. Navedeno ukazuje da je način kažnjavanja kod uočenih disciplinskih prekršaja sudija i tužilaca relativno blag i neefikasan, uzimajući u obzir nivo odgovornosti koju ove funkcije sa sobom nose i opšte stanje u pravosuđu.

U 2022. godini uočen je veći broj slučajeva gdje je utvrđivanje disciplinske odgovornosti obustavljeno, a posebno zabrinjava pojava zloupotrebe procedura kako bi se odugovlačilo sa postupkom dok se ne steknu uslovi za njegovo prekidanje. Tako je postupak protiv Jadranka Grčevića, bivšeg predsjednika Osnovnog suda u Brčko distriktu, koji se nije izuzeo iz predmeta u kom je postojao sukob interesa, odgađan nekoliko puta sa razmacima i do tri mjeseca, dok se nije stekao uslov da Grčević ode u penziju, nakon čega je postupak obustavljen te mu nije izrečena nikakva disciplinska mjera.

Poseban problem kod utvrđivanja disciplinske odgovornosti sudija i tužilaca u BiH predstavljaju kompleksne procedure tj. mogućnost izjavljivanja žalbe i nekoliko puta nakon što je prvostepeni organ donio odluku. Naime, osim Prvostepenoj i Drugostepenoj disciplinskoj komisiji, u disciplinskom postupku je moguće žalbu izjaviti i VSTS-u kao trećem stepenu u postupku, a sudija ili tužilac koji je razriješen dužnosti može, u konačnici, žalbu iznijeti pred Sud BiH koji predstavlja četvrti stepen postupka.

To dovodi do usložnjavanja i produžavanja procesa koji, zbog nepoštovanja rokova prilikom zakazivanja rasprava i ročišta,

Osim toga, nedostatak transparentnosti prilikom donošenja odluka o disciplinskim postupcima predstavlja značajan problem, budući da javnost ima uvid samo u anonimizirane odluke iz kojih nije moguće utvrditi identitet nosioca pravosudne funkcije kojem je izrečena disciplinska mjera. Sa druge strane, tužbe i žalbe Ureda disciplinskog tužioca, kao ni prvostepene odluke nisu uopšte javno dostupne, čime je javnost uskraćena za važne informacije o radu pravosuđa.

Analiza disciplinske odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija u BiH identifikovala je nekoliko ključnih problema koji utiču na efikasnost i integritet postojećih mehanizama:

Rokovi za održavanje ročišta rasprava disciplinskog postupka se ne poštuju;

Raspored postupaka kao i njihove odluke ne sadrže informacije o tuženom;

Tužbe i žalbe na odluke disciplinskih komisija nisu javno dostupne;

Višestepenost postupka usložnjava proces donošenja konačnih odluka.

Široka ovlašćenja VSTS-a prilikom odmjeravanja disciplinske mjere;

Nekonzistentna kaznena politika o disciplinskim mjerama.

Analiza je potvrdila i nalaze mnogih nezavisnih studija i istraživanja koji ukazuju da su integritet i nezavisnost kao i sposobnost BH pravosuđa da procesuira korupciju dovedeni u pitanje. TI BiH podsjeća da su, od 14 prioriteta koji su postavljeni za članstvo BiH u EU kao ključni, usmjereni upravo na rad pravosuđa, te da oni ne samo da nisu ostvareni, već se dodatno pogoršavaju i to uglavnom zahvaljujući operativnoj neefikasnosti pravosuđa i političkom uplitanju u njegov rad.

Disciplinska odgovornost predstavlja ključnu komponentu nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa te upravo sa tim ciljem TI BiH predlaže set mjera koje uključuju poštovanje rokova predviđenih Pravilnikom VSTS-a, redovno ažuriranje rasporeda ročišta, veću transparentnost samih disciplinskih postupaka i odluka, povećanje broja i opsega disciplinskih mjera uz uvođenje strože i konzistentnije kaznene politike te razmatranje modela drugačijeg uređenja postupka kako bi se smanjili neprimjereni uticaji, kao i jačanje nezavisnosti UDT od samog VSTS-a.

Osim tog, TI BiH se već godinama zalaže za vetting kao jednu od mjera koja je ključna za uspostavljanje pravosuđa koje će raditi na principima odgovornosti, nezavisnosti i transparentnosti, a koja podrazumijeva sveobuhvatnu i detaljnu proceduru provjere imovine, kompetencija, pozadine i povezanosti sa organizovanim kriminalnom svih nosilaca pravosudnih funkcija u BiH.

 

Povezane vijesti

Najnovije vijesti