21.3 C
Tešanj
Srijeda, 29 Maja, 2024

Dobar majstor zlata vrijedi: U BiH sve manje limara, molera i keramičara

U BPK Goražde je sve izraženiji deficit majstora koji su neophodni za različite vrste usluge.

Nema keramičara, električara, limara, sve je manje obućara, krojača i drugih različitih zanimanja. Ove situacije svjesni su i u Obrtničkoj komori. Smatraju da je neophodno sistemski djelovati.

“To je kompleksan problem, iniciramo i tražimo rješenja, godinama se borimo za poseban kod za očuvanje starih tradicionalnih, esnafskih zanata, dakle niskoakumulativnih djelatnosti. Nismo uspjeli, dok primjerice u Sarajevu se to prakticira i visina koda je oko milion maraka. Zanatstvo je u krizi, imamo dva obućara penzionera, jednog ili dva krojača. Mi moramo praviti iskorake, skretati pažnju na probleme, pomoći institucijama vlasti da zajedno rješavamo probleme. Moramo pod hitno donijeti kantonalni zakon obrta i srodnih djelatnosti”, kaže Rehad Deljo, predsjednik Obrtničke komore BPK Goražde.

Jedna od dobrih strana društvenih mreža je što se najčešće upravo tu mogu brzo i efikasno razmijeniti informacije, mnogo je grupa koje su profilirane upravo pod nazivom “Majstori i majstorske usluge” koje nude preporuke, kontakte i slično. No to samo donekle ublažava problem. U komori ističu da je neophodno zaštititi zanat putem poreskih olakšica i drugih pogodnosti.

Zanati u krizi

“Zanatstvo je općenito u krizi i u saradnji sa ministarstvom obrazovanja je neophodno implementirati Zakon o srodnim djelatnostima, trebaju nam škole, majstorski ispiti, da ne uzimamo diplome koje ne vrijede i nemaju znanstvenu podlogu. Privatni sektor je zainteresovan da stipendira i školuje kadar za svoje potrebe, mi smo uporno i kroz naše programe tražili da se stipendiraju učenici osnovnih škola, imamo dobru srednju stručnu školu, primjerice četiri vrhunska kuhara su tu završila školu i oni su bukvalno razgrabljeni”, kaže Deljo.

Imamo tradiciju i ljude koji još uvijek mogu prenijeti znanja na mlađe, ali sve to treba sistemski uvezati i učiniti finansijski održivi smatraju u Obrtničkoj komori.

Muhamed Starhonić, predsjednik Skupštine komore smatra da je ovakvu situaciju uzrokovala pogrešna obrazovna politika vođena godinama unazad.

“Godinama se upisuju odjeljenja frizera, trgovaca i slično, pa od tri generacije frizera bude 70-tak učenika, a jedno ili nijedno se nastavi baviti tim poslom. Znači za sve te učenike koji se ne bave tim frizerskim poslom nakon završetka školovanja kanton ponovo plaća prekvalifikaciju da mogu mogu ići raditi u Pobjedu, Emku TVC ili Prevent. Tu su i greške roditelja koji forsiraju djecu za određena zanimanja, a ne zanate. A dobar električar može zaraditi dnevnicu koliko želi, i širok je spektar poslova koje može raditi. Moler, keramičar to su dobra zanimanja, cijelu godinu posla ima da glave ne diže. Međutim, dolaskom ovih ‘kineskih proizvoda’ obućari i sahadžije izumiru. Za pet godina nećemo imati niti jednog obućara, a sahadžija nema nikako, bar pravih. Nemamo registrovanih električara skoro nikako, o molerima da ne pričam. I ovi što rade nemaju tu školu završenu, u penziji su, dobrog zdravlja pa dopunjavaju kućni budžet. Ali i pored toga na molera, električara, vodoinstalatera i keramičara moraš čekati kao na pregled za magnetnu rezonancu”, kaže Starhonić.

Pogrešna politika

Ističe kako ti poslovi imaju budućnost te da se obrazovna politika treba više fokusirati na ono šta treba tržištu.

“Prije nekoliko godina smo imali oko 60 osoba na birou sa frizerskom školom. Ne rade nigdje, neki su se prekvalifikovali i rade druge poslove. Imako 20-tak muških frizera u gradu. Mislim da je to i previše za ovakav grad i za ovako mali broj stanovnika. Godinama smo školovali trgovce, a vjerujem da ni pet posto njih ne rade u trgovinama”, kaže Starhonić.

Mišljenja je da zanatlije i pored problema rade u solidnim uslovima, piše Klix.

“Ako nas ne ubace u fiskalizaciju i povećanje doprinosa kao što su u manjem entitetu već počeli” naglašava Starhonić.

Povezane vijesti

Najnovije vijesti