Dvije zarazne prijetnje šire se Bosnom i Hercegovinom. Leptospiroza bilježi nove slučajeve, a na bolničkom liječenju je još jedna osoba. No, tu ne staje lanac zaraza. U Vogošći je čak 13 goveda zaraženo opasnom brucelozom. Koliko je stanje ozbiljno i jesu li mjere zaštite dovoljne?
U Kantonu Sarajevo epidemija, 25 zaraženih, četvero hospitalizovanih. Slučajevi zaraze leptospirozom zabilježeni i u Republici Srpskoj – Foči, Doboju i Banjaluci gdje građani kažu da se ne sjećaju kada su posljednji put vidjeli da se ulice tog grada peru.
“Nikako, loše skroz. Ne peru se nikako. Ja kad sam doselila u Banaluku 1976. godine svaku noć su se ulice prale, sad se ne peru nikako”, “Ja mislim da nije deratizacija izvršena u zgradi otkako smo se uselili ima i šest godina. To je strašno. Održavanje higijene i pranje ulica je nula bodova”, “Ja nisam primijetila ni da peru. Sigurno da strahujem za zdravlje ljudi posebno djece u parkiću. To je toliko nehigijenski”, stava su građani.
Jedan od glavnih uzroka zaraze su neadekvatno upravljanje otpadom i neodržavanje kanalizacionih sistema. Nakon perioda velikih kiša voda koja se zadržava na površinama može biti kontaminirana prolaskom glodara.
“Vrlo su česte ali ne u velikim brojevima, ne govorimo o hiljadama nego o stotinama slučajeva recimo svake godine u Francuskoj, Portugalu, Španiji, Italiji. Imali smo 2021. da je zabilježeno preko 800 slučajeva u Hrvatskoj, to je dio Posavine, blizhu rijeke Save tako da su to njima vrlo pogodna tla”, pojasnio je Mirza Palo, stručni saradnik Svjetske zdravstvene organizacije.
“Kad je u pitanju broj glodara, kad kažemo da trebamo svesti na neki bioprihvatljiv broj odnosno populaciju, to znači dovesti do toga da se transmisija bakteriije kroz ove uslove koje imamo, povećana vlažnost, puno kiše je palo, puno stajaćih voda imamo. Leptospiroza se nalazi u stajaćim vodama i ta voda je kontaminirana upravo prolaskom glodara”, naglasio je Asaf Salčinović, epidemiolog iz Zavoda za javno zdravstvo KS.
S obzirom na izdate preporuke za građane sve više molbi za pomoć u rješavanju problema sa napuštenim prostorima i neodržavanjem podruma stiže na adresu redakcije. Jedan od primjera je problem stanara zgrade na Koševskom brdu sa napuštenim poslovnim prostorom koji nadležni ne rješavaju već godinama.
“To je dugogodišnji problem, mi smo se žalili i općini i inspekciji i nikad nisu bili u stanju da riješe naš problem. U pitanju su otpadne vode i kanalizacija. Samo su bila neka obećanja i na tom se i završilo. Taj proctor je napušten i ne znamo ni u čijem je vlasništvu. Prijete zaraze, a dosta je i male djece u zgradi. Mi nismo smjeli ništa ni raditi. Čistili smo Koliko smo mogli, ali pošto ne znamo čiji je prostor, nećemo mi tužbu da dobijemo”, dodao je stanar Uglješa Vekas.
Sličnih primjera je i previše. S druge strane, prijeti još jedan problem, a to je pojava bruceloze na području Vogošće. Na jednoj farmi od 50-ak krava zaraza brucelozom otkrivena je kod njih 13. Dvije sedmice mjere zaštite izostaju.
“Mjere nisu provedene onako kako nalažu procedure, a to je da se oboljela stoka odmah eutanizira i da se smjesti na za to predviđene lokacije. Mi imamo kašnjenje u ovom slučaju i iz tog razloga smo kao lokalna zajednica odnosno štab Civilne zaštite opštine Vogošća održali hitnu vanrednu sjednicu na kojoj smo se po ovom pitanju odredili odnosno očitovali kroz jedan zaključak u kojem smo tražili do nadležnih hitno poduzimanje mjera iz njihovih nadležnosti”, istakao je Nermin Hajro iz Općinskog štaba civilne zaštite Vogošća.
Zarazne bolesti poput leptospiroze i bruceloze podsjećaju na važnost osnovnih higijenskih uslova i pravovremenih reakcija institucija. Dok građani upozoravaju na nemar i prljavštinu, stručnjaci objašnjavaju uzroke i puteve širenja, ostaje pitanje – hoće li se konačno početi sistemski rješavati problemi prije nego što prerastu u veće zdravstvene krize, piše N1 BiH.
