Prva neradna nedjelja za radnike u Federaciji BiH bila je 17. novembra 2024. godine. U posljednje vrijeme sve je više općina i gradova koji traže izuzeće od neradne nedjelje, s obzirom na to da se Zakon o unutrašnjoj trgovini, kojim je propisana i ova odluka, ne sprovodi na teritoriji Brčko distrikta i Republike Srpske. Ekonomske posljedice već su primjetne, a glavni faktor upravo jeste isključivost sprovođenja ovog zakona samo na području Federacije.
Uvođenje neradne nedjelje bez usklađene primjene širom države moglo bi podijeliti tržište, ali prikazati i da zakoni nisu ravnomjerni za sve radnike u Bosni i Hercegovini. Mišljenja građana su podijeljenja, ali je većina saglasna da bi se ovakvi zakoni trebali odnositi na sve radnike u Bosni i Hercegovini.
“Živjela sam i rasla u periodu kad je nedjelja bila neradna za sve osim neke od dežurnih poslova, i u čitavoj Bosni i Hercegovini bilo je isto pravilo.”
“Nedjelja je i prije bila neradna, treba čovjek da se odmori, ali sad ovi biznismeni, oni bi radili i 25 sati.”
“Podržavam radnu nedjelju. Mislim da je malo radnji u Tuzli koje rade, a zaista su velike potrebe tržišta.”
Podaci Federalnog zavoda za statistiku u oblasti trgovine prikazuju da je došlo do značajnog pada prometa u prethodnim mjesecima. Izuzeća kojim je omogućen rad pekarama, benzinskim pumpama i dragstorima ukazuju na problem zaštite prava radnika, ali i da primjena ovog zakona nije potpuna.
“Predlagao sam izmjenu Zakona o radu gdje bi nedjelju prepoznali kao prekovremeni rad i to bi omogućilo da radnici dobiju dodatne prihode. S druge strane, neko ko hoće da radi on bi radio”, kaže ekonomski stručnjak i analitičar Admir Čavalić.
Struka naspram onog ljudskog. Sindikati ne osporavaju prisutne odlive prihoda, ali navode da kada govorimo o neradnoj nedjelji, govorimo o jedinom danu koji radnici u Bosni I Hercegovini mogu provesti sa svojom porodicom i odmoriti se. Mišljenja su da bi izmjenom Zakona o radu i plaćenim prekovremenim radom riješili i pitanje ekonomskih posljedica ovog zakona, ali i društvenih.
“Moramo gledati i malo širu sliku. Zbog brzine života porodicu smo stavili na drugo ili, čak, treće mjesto, a mislim da pored ekonomskih koristi moramo gledati i neke naše vrijednosti koje su se izgubile”, poručuje predsjednik Sindikata Brčko distrikta Igor Babić.
Dok trgovci računaju gubitke, a ekonomisti upozoravaju na pad prihod i odliv potrošnje, radnici u Bosni i Hercegovini se nadaju da će bar jedan dan moći posvetiti sebi i porodici. Hoće li prevagnuti ekonomski interesi ili društvena odgovornost, zavisi od političke volje. No, jedno je sigurno, neradna nedjelja ne bi trebala biti luksuz nego civilizacijska norma, piše Akta.