8 C
Tešanj
Ponedjeljak, 26 Februara, 2024

Gdje je završilo milijardu i po KM za sanaciju od poplava: “Novcu se ne može ući u trag”

Četiri milijarde maraka procijenjena je šteta od poplava 2014. godine u BiH. Od sakupljenih donacija i pomoći, polovini se ne može ući u trag. Isti scenario nakon devet godina, jer ništa nije sanirano.

„Ja sam bio tu kada se kopalo bagerom nakon poplava 2014. godine. Rekli su nam samo malo da korita rijeke sa strane očistimo, da neće ništa drugo raditi. Zbog toga kako smo uradili ovdje, sada svake godine plavi nizvodno jer u cijelom toku ništa nije urađeno. Zbog toga kako je urađeno, skoro svake godine bude poplavljen ovaj put Knežica- Dubica“.

Priča ovo za Deutsche Welle jedan od učesnika sanacije korita rijeke Knežice između Prijedora i Kozarske Dubice, koja se dalje pritokama uliva u rijeku Unu.

„Ostavili su zatrpane kanale koji treba da odvode vodu, ne znam šta očekuju. Da sistem zaštite od poplava funkciniše a nisu ništa uradili. Osim što su uzeli pare“, priča mještanin ovog potkozarskog kraja, koje je ponovo poplavljeno.

Gorak deža vu

Nakon devet godina gotovo isti scenario na sjeverozapadu BiH. Zaplavljena domaćinstva, prekid putne komunikacije, prve žrtve…U Bihaću, Bosanskoj Krupi, Bosanskom Novom/Novom Gradu i još nekoliko gradova i opština proglašeno je stanje prirodne nesreće. Aktivirana su i klizišta na više lokacija.

Rijeka Una u Kozarskoj Dubici prijeti nasipu a poplavljene su i saobraćajnice i prekinuta putna komunikacija prema Kostajnici i Novom Gradu. Zaplavljeno je i nekoliko prijedorskih naselja.

„Neprospavana noć je iza naših građana, situacija je izuzetno teška. U Sanskom Mostu, Bihaću, Bosanskoj Krupi već je proglašeno stanje prirodne nesreće, a uskoro će to učiniti Štabovi civilne zaštite u Velikoj Kladuši i Cazinu“, izjavio je premijer Unsko-sanskog kantona (USK) Mustafa Ružnić, koji je poručio kolegama u Sarajevu da ne dolaze.

„I ne, ne trebaju nam sad dolaziti ovamo u čizmama i sa kolonom medija. Hvala Bogu pa sam rođen ovdje gdje te tome nauče i roditelji i svaki komšija. Krajišnici će i ovog puta svoj, a ako zatreba i ostale dijelove domovine, odbraniti svim raspoloživim sredstvima. Zajedno”, napisao je premijer USK na svom Facebook profilu.

Koordinacija svih nivoa vlasti u BiH po pitanju sanacije riječnih tokova od 2014. godine, očigledno je ostala više na riječima nego na djelima. Iako su kako tvrde svi uloženi milioni maraka, malo šta je u praksi realizovano. Iz Javnog preduzeća „Vode Srpske“ prije nekolio dana su se pohvalili da vlada od 2010. godine kontinuirano ulaže u sanaciju postojećih i izgradnju novih sistema za odbranu od poplava. Čak 200 miliona, tvrde, uloženo je zadnjih godina.

„Sigurnost je znatno poboljšana, a rizici da nas zadesi ono što smo doživjeli 2014. godine, danas su neuporedivo manji. Ali, s obzirom na klimatske promjene, nikad ne možemo reći da smo 100 posto bezbjedni“, rekli su prije par dana u ovom preduzeću.

0.04 procenta praćenja utroška sredstava

Nakon katastrofalnih poplava prije devet godina, procijenjena ukupna šteta u BiH bila je četiri milijarde maraka. Na donatorskoj koferenciji koja je održana tada u Parizu, na kojoj su se prikupljala sredstva za cijelu regiju, BiH je dobila oko milijardu i po maraka. U izvještaju USAID-a nakoliko godina kasnije konstatovano je da se utrošku novca namjenjenog za sanacije štete, ne može ući u trag.

„Ukupno posmatrajući utrošak sredstava koji je išao preko institucija vlasti, možemo reći da tek za 55 procenata ovih sredstava znamo gdje i na koji način su utrošena, odnosno za njih posjedujemo spiskove krajnjih korisnika, lokacije infrastrukturnih projekata, spiskove izvođača radova, implementatora i nadležnih opština. Dok za preostalih 45 odsto nemamo dovoljno podataka o njihovoj realizaciji”, saopšteno je tada u izvještaju.

Fizičkim licima su osigurane donacije za rekonstrukciju kuća, pomoć u nabavci namještaja i bijele tehnike, pomoć privrednicima i poljoprivrednicima. Firmama je pomoć dodijeljena za oporavak nakon poplava u vidu novčane pomoći kroz vodene pumpe i stanice za hlorisanje.

„Amerikanci su poslali tada pumpe za izbacivanje vode u depresijama koje nisu dio rijeka. Te pumpe koje su došle avionom su locirane u nekim magacinima jer su imale GPS i onda je došla poruka od Amerikanaca, da li treba da pošaljemo vozila da prebacite te pumpe na odredišta gdje treba da rade“, kaže ekonomista iz Banjaluke Zoran Pavlović, koji je sasvim slučajno učestovao u jednom dijelu ovog posla i bio direktni svjedok događaja.

Preko spiskova o utrošku sredstava, koji su nakon donacija bili dostupni, moguće je bilo pratiti samo pojedinačne korisnike pomoći u cjelokupnom iznosu. U tom lancu, bilo je moguće pratiti utrošak tek 0.04 odsto utroška sredstava do izvođača radova kojima je plaćeno za pružanje usluga.

Odnos prema sanaciji od poplava ali i zaštiti stanovništva, pokazuje i angažovanost najviših nivoa vlasti. Tako je federalna Vlada prvobitno bila zakazala sjednicu tek za petak (19.05.2023.), da bi taj termin ipak bio pomjeren za danas (17.05.2023.).

Bez odgovornosti

Ovo nije ništa drugo nego posljednica višegodišnjeg haosa i lošeg rukovođenja, kaže Zoran Pavlović, koji kao glavni problem navodi činjenicu da niko za ovakvo stanje ne odgovara.

„Institucije ne rade svoj posao. Problemi koji su konstatovani 2014. godine nikada nisu sanirani. Činjenica da je softverski moguće pratiti ponašanje vodotokova, a da je Slovenija nudila taj softever, nikada nije realizovano jer se nisu mogli dogovoriti gdje bi taj softver za rano upozoravanje trebao biti stacioniran i u čijoj bi nadležnosti bio“, kaže Pavlović.

Nekadašnji gradonačelnik Doboja Obren Petrović i bivši šef Odsjeka civilne zaštite Doboj Milko Vidaković optuženi su da su tokom poplava 2014. godine izazvali opasnost za život ljudi i imovine većeg obima, usljed čega je nastupila smrt 11 lica i imovinska šteta većeg obima.

Optužnicu protiv njih u decembru prošle godne podiglo je Okružno javno tužilaštvo u Doboju, te je dostavljena na potvrđivanje Okružnom sudu u ovom gradu.

„Ako se nešto desi neko mora da odgovara. Ja kao firma plaćam dodatna sredstva za zaštitu od poplava. Ako neko prima pare a ne radi svoj posao, mora biti optužen za naknadu štete, kao što se sada dešava sa bivšim gradonačelnikom Doboja“, kaže Pavlović.

Klimatski izgovori

Federalni revizori su još 2013. godine upozorili na nedostatke sistema zaštite od poplava, ali niko ni tada nije obraćao pažnju. Naveli su da način upravljanja vodama nije dobar i nije isplativ.

„U situaciji kada svaki nivo vlasti na različit način planira i sprovodi mjere zaštite na vodotocima koji pripadaju jednom slivnom području, bez koordiniranih planova i akcija, dovodi do ‘bacanja novca niz vodu”, piše u revizorskom izvještaju.

Analiza Centra civilnih incijativa iz 2014. godine pokazala je da sadašnji sistem odbrane od poplava ne može odgovoriti potrebama građana BiH i da u slučaju prirodne nereće ne pruža zaštitu stanovništvu.

Za vrijeme pisanje ovog teksta zatvoreni su i granični prelazi prema Hrvatskoj u Kozarskoj Dubici i Kostajnici, a vodostaji i dalje rastu pa se ni ostali granični prelazi ne preporučuju. Do zaključenja teksta nikakvih reakcija ili poteza iz Vlade RS nije bilo osim što dio ministara uključujući i ministra poljoprivrede Savu Minića, učestvuje na panelu „Aktuelni izazovi tržišta voća“, gdje su pred kamerama degustirali domaće jabuke. Ipak, on se dotakao poplava.

„Ne može Vlada Republike Srpske ni jedna lokalna zajednica napraviti protočnost svih kanala da nema poplava. Moraju i građani jednostavno biti svjesni da živimo u jednom vremenu klimatskih promjena, a na drugoj strani svjedoci ste tamo gdje odete i napravite ekskluzivnu reportažu da su tu najčešće objekti koji su napravljeni u nebranjenim dijelovima, da su to najčešće objekti koji se nalaze u riječnim koritima. Morate jednostavno biti svjesni rizika, nema drugog odgovora“, objasnio je Minić.

Izvor: Fokus

Povezane vijesti

Najnovije vijesti