Iako je gorivo u BiH u proteklih godinu dana pojeftinilo za oko 0,40 KM po litru, u trgovinama se ne osjeti pad cijena proizvoda koje građani kupuju. Naprotiv, mnogo toga je i poskupjelo.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, euro dizel i benzin 98 su u novembru prošle godine koštali 2,80 KM po litru. Sada je za ove obje vrste goriva, primjera radi u Banjaluci, potrebno izdvojiti oko 2,40 KM.
Šta se u isto vrijeme dešavalo u trgovinama? Ništa što bi značajnije obradovalo kupce. Od novembra prošle godine do septembra ove, za koji postoje posljednji podaci, poskupjeli su hljeb, junetina, piletina, sir… Dio proizvoda je, bar kroz statistiku, pojeftinio, ali je uglavnom riječ o gotovo zanemarivim iznosima.
Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, kaže da zabunu kod ljudi vječito stvara upravo pad cijena goriva.
“Barel nafte je znatno pao cjenovno na svjetskoj berzi. Cijene kod nas mogu biti još niže nego što su trenutne. Istovremeno, sve pravdanje da nijedan ostali artikl neće pojeftiniti svodi se na to da je on proizveden kada je nafta bila skuplja”, rekla je Marićeva.
Dakle, kako je dodala, mi se stalno samo vrtimo ukrug i sve što se dešava nema više nikakve veze sa ekonomijom.
“Činjenice govore u prilog tome da cijene sada mogu biti znatno niže. Dok god imamo politiku takva kakva jeste, u smislu da nema ograničenja, mi ćemo imati poskupljenja i tek neznatne padove”, pojašnjava Marićeva.
Što se tiče cijena hrane, ona kaže da postoji konkurencija, ali…
“To nas tjera sve više da obiđemo deset trgovina da kupimo deset artikala koji su danas jeftiniji. Trgovački lobi je očigledno najjači kod nas i on diktira sve ovo što nam se dešava”, ocjenjuje Marićeva.
Jovan Vasilić, predstavnik Saveza udruženja potrošača RS i predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina, kaže da u Bijeljini ništa nije pojeftinilo. Štaviše, bilježe se obrnuti trendovi.
“Iako su pale cijene goriva, evo i sami vidimo da ništa drugo nije pojeftinilo u trgovinama, već je čak došlo i do poskupljenja određenog broja proizvoda. Evo, recimo, cijene konditorskih proizvoda su otišle ka gore”, rekao je Vasilić.
Vrlo je interesantno, dodaje, što cijene peciva takođe rastu, a to se, recimo, može najbolje osjetiti na cijenama kifle.
“Sigurno je da neko kupi kajmak, a naviše profitira država, jer kad cijene porastu, porastu i uplate u budžet. I sami vidite koliki se bilježi porast budžeta. Nije to zato što je nešto proizvedeno, nego zbog inflacije. A šta nas tek čeka kada dođe do poskupljenja struje?”, pita Vasilić.
Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, ističe da su se cijene nafte u zadnju godinu dana na svjetskom nivou kretale otprilike između 70 i 85 dolara po barelu.
“Pogotovo u zadnjih pola godine nije bilo ‘udara’ po pitanju cijene barela, tako da oni koji podižu cijenu svojih proizvoda pravdajući to višom cijene goriva traže samo izgovor da to urade, a ne zato što je to pravo stanje”, kazao je Bečarević.
Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, u oktobru je pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom bila 44,93 odsto, pišu Nezavisne novine.