Više od petine urbanog stanovništva Banjaluke izrazilo je želju da se preseli na selo, a ako bi bilo podrške u infrastrukturnom smislu, organizovanju dnevne brige za djecu putem predškolskih ustanova na selima, taj broj bi bio višestruko veći.
Više od petine urbanog stanovništva Banjaluke izrazilo je želju da se preseli na selo, a ako bi bilo podrške u infrastrukturnom smislu, organizovanju dnevne brige za djecu putem predškolskih ustanova na selima, taj broj bi bio višestruko veći.
Pokazalo je to istraživanje rađeno za potrebe Strategije demografskog razvoja Banjaluke, izjavio je za BUKU demograf Aleksandar Čavić, inače rukovodilac tima za izradu strategije.
„Obzirom da smo utvrdili da postoji jasno opredjeljenje i želja Banjaučana da žive van ovoga što mi kolokvijalno zovemo gradom, te da mnogi imaju placeve u suburbanom ili ruralnom području, jasno je da se moraju stvoriti pretpostavke da besplatno ili sa minimalnim troškovima imaju završenu kompletnu priču koja ih kvalifikuje za podizanje kredita za izgradnju kuće. Prema tadašnjim informacijama kuća se mogla izgraditi za 50 do 60.000 KM, plus ju je trebalo urediti za život. Međutim ako mladi ljudi ne mogu da izrade projekat, ako ne mogu da skupe novac “za papire”, oni se kod banke ne mogu kvalifikovati da podignu kredit od tih 50.000 KM. A još bi bolje bilo kada bi mogli da ostvare pravo na nekretninu, jer tada bi broj onih koji bi odabrao selo za život bio i daleko veći”, jasan je Čavić.
Bijeljina za primjer
Obzirom da je Skupština grada krajem marta usvojila Nacrt Strategije demografskog razvoja Banjaluke za period do 2030. godine, u sklopu koje je i mjera razvoja i unapređenje kapaciteta sela kao destinacije za život među urbanim stanovništvom Banjaluke, za nadati se da će Banjaluka slijediti primjer Bijeljine koja je trenutno jedini grad u Bosni i Hercegovini koji pomaže mladim bračnim parovima da steknu nekretninu na selu.
U tu svrhu će iz budžeta dodjeljivati iznos od 50 posto ukupne vrijednosti nepokretnosti, a ove godine za te namjene biće izdvojeno 100 000 KM iz gradskog budžeta.
Do sada je stiglo osam prijava, a što se tiče uslova mogu se javiti svi mladi bračni parovi starosti do 40 godina koji imaju prebivalište na području Grada Bijeljina I koji nemaju nepokretnosti na sebi.
Javni poziv neće biti vremenski ograničen, trajaće sve dok se ne utroše predviđena sredstva, a moguća su i dodatna izdvajanja ukoliko bude interesovanja.
Šta je sa projektom Vlade RS?
Vlada Republike Srpske je krajem septembra 2020. najavila da će gradi kuće mladim bračnin parovima i samohranim roditeljima koji žele živjeti na selu.
Međutim do danas niko nije dobio takvu kuću.
Kako je rečeno te 2020. godine, na konkurs su se moogli prijaviti mlađi od 30 godine koji imaju zemljište na kojima bi gradila kuća, da bi godinu dana kasnije Ministarstvo porodice omladine i sporta donijelo novi pravilnik sa kojim je program proširen.
Potrebno je da jedan od supružnika nije stariji od 35 godina, ima zemlju za gradnju kuće i nema riješeno stambeno pitanje, dok za samohrane roditelje nema ograničenja kada su godine u pitanju.
Nadalje, ukoliko im Vlada izgradi kuću moraju se obavezati da će u njoj živjeti najmanje deset godina. U suprotnom, ako se odluče da je napuste ili prodaju, moraće da vrate uloženi novac.
Iako su iz ovog ministrstva 2021. godine uvjeravali da je interesovanje za gradnju kuća veliko, isti je odložen, kako je rečeno, zbog korona virusa.
Takođe iste godine premijer Radovan Višković je u NSRS najavio da su rješenje napuštene komšijske kuće.
„Nisam srećan zbog toga, ali pogotovo u ruralnim područjima imate relativno dobrih stambenih objekata koji su prazni i u kojima niko ne stanuje. Jedno od rješenja bi moglo biti da se ide u otkup tih objekata za one koji žele da ostanu na selu i razvijaju gazdinstvo, pogotovo ako je u blizini njihovog imanja“, kazao je Višković.
Obratili smo se i Ministarstvu porodice omladine i sporta RS da nam daju više informacija o ovom projektu, a po prispjeću njihovog odgovora isti će biti objavljen.
Ima li života u bh. selima
Da li je projekat Vlade RS naišao na nezainteresovanost kod maladih bračnih parova, ili je po srijedi nešto drugo, možemo samo nagađati.
Ipak trend odlaska na selo sve je prisutniji u zemljama zapadne Evrope, ali i regiona- Slovenije, Hrvatske i Srbije.
Da li je taj trend moguć i kod nas kada znamo da bh. sela bukvalno nestaju, da se u njih godinama ništa ne ulaže… izuzev možda pred izbore.
Posebno je loša sitaucija u selima mnogo udaljenijim od gradova. Ona su decenima zanemarivana, bez ikakvih ulaganja, nerijetko su i bez struje i dobre putne komunikacije sa drugim mjestima, a zimi, kada snijeg zatrpa, dosta ih bude danima odsječeno od ostatka svijeta.
I dok god je situacija takva, ljudi, a posebno oni mlađi sa djecom, biraće grad, eventualno prigradska sela za život i nastojati zadržati ili pronaći posao u gradu.
Izvor: crna-hronika