Cijene namirnica u svijetu posljednjih sedmica osjetno padaju, ali ne i u BiH.
Pri tom mi smo uz nedavno objavljeni podatak Eurostata, odmah nakon Albanije, druga najsiromašnija država Evrope, dok nam je i zvanično godišnja inflacije nam je najveća u regionu.
Primjerice građani Njemačke za 18 maraka u ovom trenutku mogu da kupe ono što mi plaćamo 28 maraka, iako njihova prosječna plata iznosi oko 3,5 hiljade eura, a kod nas malo više od 500 eura.
Zbog čega je situacija u bosni I Hercegovini drugačija nego u ostalim zemljama, odnnosno zašto i kod nas cijene ne idu ka dole, kada je ovih dana zabilježena i najniža cijena nafte u zadnjih pola godine, pitali smo ekonomistu Admira Čavalića.
Kaže nam da izostanak tržišne reakcije i uopšteno poremećen odnos ponude i potražnje uvijek upućuje na jedno – nedostatak konkurencije. Upravo navedeno je problem Bosne i Hercegovine.
“Aktuelna kriza je razotkrila isti tj. da u komparaciji sa zemljama regiona, u Bosni i Hercegovini nedostaje više konkurencije na tržištu. U određenim oblastima, poput trgovine naftom i naftnim derivatima, je čak i teško govoriti o “tržištu” jer uglavnom uslove poslovanja, i posljedično cijene, diktira nekoliko krupnih igrača. Slično je i u drugim oblastima poslovanja, a što objašnjava spore reakcije na pad cijena na globalnom tržištu. Država je odgovorna što kroz vlastito djelovanje, kao i nedostatak tržišnih reformi, čuva monopolističku konkurenciju”, istakao je Čavalić, a na našu konstataciju da je po ko zna koji put država zakazala ne učinivši ništa kako bi zaštitila svoje građane , kaže: “Da, država štiti monopoliste na tržištu, što dovodi do ovog stanja”.
RAST CIJENA 15,8 POSTO
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, na godišnjoj razini zabilježen je prosječan rast cijena od 15,8 posto.
Prosječni rast cijena u julu zabilježen je u odjeljcima hrane i bezalkoholnih napitaka za 23,4 posto, alkoholnih pića i duhana za 2,1 posto, stanovanja i režijskih izdataka za 14,1 posto, namještaja, kućanskih uređaja i redovitog održavanja kuće za 9,1 posto i zdravstva za 1,4 posto.
Prevoz je poskupio za 34,5 posto, komunikacije za 0,8 posto, rekreacija i kultura za 8,1 posto, obrazovanje za 0,8 posto, restorani i hoteli za 9,8 posto te ostala dobra i usluge za 5,6 posto.
Prosječni pad cijena zabilježen je jedino u odjeljku odjeće i obuće za 5,9 posto, piše BUKA.