Proizvodnja lješnjaka je odgovoran posao i zahtijeva velika ulaganja, počinje pripremom i analizom zemljišta, odabirom i kupovinom sadnica, kopanjem bunara i postavljanjem sustava za navodnjavanje.
Presudna je briga oko njege nasada, a potrebna je i mehanizacija. Mnogi će potvrditi da se ne treba zanositi procjenama i proračunima s obzirom da treba nekoliko godina čekati prvi, a čak desetak godina pun rod, tako da svi koji se bave ovim poslom moraju biti strpljivi i spremni na višegodišnje odricanje.
Kada prođe ovaj period dolazi vrijeme prodaje, vraćanja uloženih sredstava i naravno zarade. S obzirom da se ulaže puno truda i novca treba voditi računa da se nakon berbe osuši i uskladišti na adekvatno mjesto.
Važno je dobro ga osušiti
Ovogodišnji urod već je u sušarama, skladištima, a ukoliko su plodovi dobro osušeni i pravilno uskladišteni, mogu se dugo čuvati i čekati kupce.
Stručnjaci kažu da se plodovi lijeske mogu u pravilnim uvjetima čuvati čak dvije do tri godine, ali najbolje je prodati ih ili upotrijebiti u roku od godinu dana. Vremenom gube na težini i boji, a zbog visokog sadržaja vlage može se dogoditi i da užegnu.
Jedan od važnijih uvjeta za pravilno čuvanje je berba kada je lješnjak potpuno zreo, a najbolji pokazatelj zrelosti je omotač, kupula, koja je u vrijeme potpune zrelosti ploda žuta i sasušena. Sušiti se mogu na prirodan način ili u specijalnim sušilicama sve dok njihova vlaga ne dostigne osam do deset posto, a temperatura od 32 do 34 stupnja Celzijusa optimalna je i dovoljna za sušenje.
Ukoliko se čuva u vrećama potrebno ih je nakon sušenja držati obješenje na grede i voditi računa da budu zaštićeni od kukaca, ptica i glodavaca. Ako se čuva u prostorijama potrebno je kontrolirati temperaturu i vlažnost zraka kako ne bi došlo do pojave užeglosti plodova.
Skupljanje, čišćenje i sušenje na prirodan način
Uroš Pavlov iz susjedne Srbije koji ima nasad lijeske na površini od 2,5 hektara, od kojih je jedan dio u sedmoj, a drugi u osmoj godini, kaže da pričeka da svi lješnjaci otpadnu i onda ih strojno skuplja. Ima samohodni skupljač koji kupi lješnjake, ali koji pokupi i lišće i zemlju i kako kaže, brzo obavi posao tako da je samo jedan dan na njivi. Ovako pokupljen plod u prikolici stoji nekoliko dana, a onda ga ubacuje u svojevrsnu komušaljku koja izdvaja lišće, grančice, a nakon toga budući da je potpuno čist, usisavačem pakira u mrežaste vreće.
“Ovako upakiran lješnjak redam na palete, a ukupno na jednu stavim 25 vreća i tako ga mogu lako premještati viljuškarom”, kaže i dodaje da bi ga bilo dobro sušiti u sušari, ali za ovu površinu i količinu koju on ima, ne isplati se nabavljati je.
Skladištenje s ventilacijom i provjetravanjem
Iako to do sada nije prakticirao Pavlov kaže da se dobro osušen lješnjak u ljusci može čuvati dvije do tri godine. Preporučljivo je vreće objesiti na mjesto gdje je propuh ukoliko za to postoje uvjeti i uskladištiti ga do trenutka prodaje, a za to su pogodna mjesta s dobrom ventilacijom i provjetravanjem.
“Ove godine imam urod od oko 2,5 tona i ne mogu sve vješati. Vreće složene na paletama smještene su u šupi i tu je dobra cirkulacija zraka koja struji i kroz same vreće, to je pravo prirodno sušenje”, kaže.
On kaže da će tijekom narednog perioda krckati lješnjake, stavit će ih u jednu prostoriju da se suše u tankom sloju 10 do 15 dana, a nakon toga će ih vakumirati, piše Agro klub.
“Kada je dobro osušen vakuum će mu sačuvati kvalitetu i aromu. Do sada kupci nisu imali nikakve zamjerke”, rekao je Pavlov.