Nakon još jedne propuštene godine u pogledu fiskalnih zakona u entitetu Federacija Bosna i Hercegovina, zatim pokušaja donošenja uredbe koja je prema najavama trebala regulisati minimalna primanja od 1.200 ili 1.400 KM, Vlada FBiH je na koncu 2024. godine obznanila odluku o minimalnoj plati za 2025. u iznosu od 1.000 KM.
Posljednji je to pokušaj Vlade FBiH da spasi obraz u pogledu fiskalnih pitanja i brojnih obećanja da će se konačno uhvatiti u koštac s tim važnim pitanjem. Na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH predstavnici Vlade FBiH su poručili da će donijeti gore spomenutu odluku, koju su sindikalisti podržali, a poslodavci odbili.
Minimalna neto plata trenutno iznosi 620 KM, a od januara 2025. godine iznosit će 1.000 KM. I dok svako povećanje primanja, posebno onih minimalnih zvuči kao jako pozitivna vijest, u ovom kontekstu se nameće više pitanja, jer Federacija BiH nije donijela set fiskalnih zakona, nije rasteretila privrednike poreskih opterećenja kako je najavljivano, već se radi na privremenim rješenjima ili polurješenjima.
Prema podacima za 2023. godinu u FBiH preko 240.000 radnika prima platu manju od 1.000 KM, što prema novoj odluci Vlade FBiH znači da će svi oni tokom 2025. morati primati minimalno 1.000, plus topli obrok i naknadu za prevoz.
Treba istaći da je Vlada FBiH saopćila da će sufinansirati razliku u doprinosima za mikro, mala i srednja preduzeća. Inače, mikro preduzeća su ona koja imaju manje od 10 zaposlenih i godišnji promet ispod dva miliona eura. Mala preduzeća su ona sa do 50 zaposlenih i godišnji promet ispod 10 miliona eura, dok su srednja preduzeća ona do 250 zaposlenih i godišnjim prometom ispod 50 miliona eura.
Prema tome Vlada FBiH bi za sva ta preduzeća na određeni način trebala sufinansirati razliku u doprinosima za minimalnu platu od 1.000 KM. No, postavlja se pitanje da li Vlada FBiH ima novca za to i na koji način će to realizirati? Da li oslobađanjem plaćanja doprinosa za dio povećanja plate ili na neki drugi način?
Pitanja za Vladu FBiH
S povećanjem minimalne plate od 1.000 KM automatski rastu i očekivanja radnika koji su do sada imali platu 1.000+ KM, koji će sada očekivati i rast svojih prihoda, što prema poslodavcima također biti jedan od zahtjeva samih radnika.
No, postavlja se pitanje kako će se finansirati novonastali trošak javnog sektora u FBiH?
Da li će se novi PIO doprinosi iskoristiti kako bi se pokrio taj trošak ili kako bi se značajno povećale penzije?
Kako će kompanije koje su u gubitku finansirati dodatne troškove?
Kako će Vlada FBiH pokriti doprinose za mikro, mala i srednja preduzeća, ako sada u javnom sektoru postoje brojni primjeri neplaćanja doprinosa (od UKC Mostar do rudnika i slično)?
Kako će se ova odluka odraziti na socijalna davanja u FBiH, koja su u velikoj mjeri vezana za iznos minimalne plate? Naprimjer, samo iz resora Ministarstva rada i socijalne politike tri zakona koja su u proceduri su vezana za minimalnu platu.
Jedan je Zakon o jedinstvenim načelima i okvirima materijalne podrške, vrijedan 280 miliona KM. Taj zakon je u proceduri, a ako se ne usvoji u Domu naroda, gdje je trenutno, onda će se i naknade za one koje sljeduju ta primanja udvostručiti.
Tu su i Zakon o njegovateljima i Zakon o materijalnoj podršci porodicama sa djecom, koji su vrijedi 157 miliona KM. Suštinski, Vlada FBiH treba objasniti kako će se povećanje minimalne plate na ovaj način odraziti na socijalna davanja, ali i na zahtjeve penzionera, piše Klix.