Savremenom terminologijom rečeno ekonomske izbjeglice i migranti su globalna realnost, ali na mikro planu u BiH ta realnost ima posebnu dimenziju s obzirom da se u kratkom vremenu ‘ponavlja odlazak iz BiH’ – kaže predsjednica Unije za održivi povratak i integracije Mirhunisa Zukić u povodu sutrašnjeg Međunarodnog dana izbjeglica.
-Još nismo zaboravili ratno izbjeglištvo kad su građani sa djecom odlazili da bi živote spasili u inostranstvu. Većina njih je ostala u zemljama u koje su izbjegli, i sada dolaze u BiH kao dijaspora. Teško se moglo pretpostaviti da će se mučna izbjeglička stranica BiH istorije opet otvoriti, sada u miru… i da će ponovo hiljade mladih ljudi napuštati zemlju odlazeći, sada ne zbog granata i ratnih stradanje, nego zbog ekonomskih i socijalni (ne)prilika u BiH – ocjenjuje Zukić, uz podatak da je prema evidenciji Unije u posljednjih sedam godina, BiH napustilo 370.000 njenih stanovnika, uglavnom mladih i stručnih ljudi.
Dodaje da je paradoksalno da oni koji su bili djeca u ratu i koji su s roditeljima proveli rat u BiH sada odlaze. Ima i onih koji su bili djeca izbjeglice u ratnim godinama, vratili se s roditeljima u BiH, i sada po drugi put bivaju izbjeglice i namjeravaju započeti ‘život ispočetka’ u nekim drugim zemljama.
-Očito je da imamo reprizu izbjeglištva iz BiH, na sreću ili nažalost u miru. Ljudi odlaze posljednjih godina jer žele živjeti s dostojanstvom, izvjesnošću i socijalnom sigurnošću – kaže Zukić, uz zaključak kako je odlazak mladih, stručnih ljudi populacijski, ekonomski, kulturološki, problem kojim se, očito je, nadležni nivoi vlasti u BiH ne bave dovoljno ozbiljno.
Izražava bojazan da će, s obzirom na posljedice pandemije koje su se itekako odrazile i na ekonomska kretanja u BiH, odlazak mladih ljudi u narednom periodu biti još veći. Ilustrira to podatkom da je samo u ovoj godini na području Unsko-sanskog kantona izdato 11.500 uvjerenja o nekažnjavanju, a što implicira odlazak iz BiH, a već je 3.500 mladih iz tog kantona otišlo u inostranstvo.
Trend odlaska kompletnih porodica je evidentiran i iz Posavine (Odžak, Modriča, Šamac), Jajca, iz Hercegovine, posebno Ljubuški, Stolac i Čapljina.