15.1 C
Tešanj
Utorak, 5 Marta, 2024

Nestašica lijekova u BiH ide ka vrhuncu, problem postaje sve gori, ‘Pliva’ donijela radikalnu odluku:

Ono što je počelo u periodu pandemije, sada sve češće postaje praksa. Nestašica lijekova tako nije zaobišla ni Bosnu i Hercegovinu, u kojoj se osim ovog pojavio i problem sa distributerima. Iako još nema naznaka o čemu se radi, pojedini distributeri lijekova sa sjedištem u Federaciji BiH, “odbili” su isporuku lijekova apotekama u Republici Srpskoj, bez zvaničnog objašnjenja, piše Deutsche Welle.

“Zbog nestašice lijekova zvali smo distributera koji ima sjedište u Federaciji i rekli su nam da nam ne mogu isporučiti lijekove. Odluka, ne znamo čija, donijeta je prije dvije sedmice tako da ne znamo tačno šta se dešava”, rekli su nam u jednoj apoteci u okolini Banje Luke, ne želeći da im otkrivamo imena.

Distributeri iz RS sa kojima smo razgovarali nisu mogli ni da potvrde ni da demantuju da li se radi o nekoj vrsti sukoba distributera dok ne dobiju sve informacije, iako je kako ističu, svaka priča o tome neodrživa jer je tržište lijekova jedinstveno u BiH, pod nadzorom Agencije za lijekove BiH, koja nikakvu odluku te vrste nije donosila. Neki smatraju da je problem manjak lijekova pa se sva količina distribuiše na tržište Federacije, gdje je marža za sedam odsto veća nego u Republici Srpskoj.

Manjak lijekova pogodio je cijelu BiH, tako da u ovom trenutku nedostaje oko tridesetak lijekova, a neki od njih su Ventolin, Atrovent, Molicor, Ozempic, Cefaklor, Plaquenil, Lacipil, Monopil, Ospen sirup, Ampril, Flixotide…

Osnovni uzrok je globalno narušen lanac snabdijevanja, što je opet uzrokovano pandemijom a to je opet posljedica zavisnosti proizvodnje od globalnih mjesta proizvodnje aktivnih supstanci koje su na Istoku. Drugi uzrok je inflacija, odnosno povećanje troškova proizvodnje što nije pratilo povećanje cijena lijekova”, kaže Faruk Hadžić, iz udruženja veleprometnika lijekovima i medicinskim sredstava BiH.

Bosna i Hercegovina je „zemlja generičkih lijekova” a to u praksi znači da na tržištu ima daleko više onih kojima je isteklo vrijeme patenta za koje proizvođač vraća uložena sredstva u razvoj lijeka. Nakon isteka patenta, aktivnu tvar otkupljuju druge kompanije koje onda proizvode isti lijek, ali po nižoj cijeni. Praktično, kopiju lijeka ali legalnim putem.

Prema važećem Pravilniku o kontroli cijena u BiH, maksimalna cijena lijeka se formira tako što se uzme prosjek cijene lijeka u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji, iznosi saberu i podijele sa tri. Taj iznos predstavlja maksimalnu veleprodajnu cijenu lijeka u BiH. Ukoliko za neku od tri zemlje ne postoje podaci za predmetni lijek, prva dopunska referentna država je Bugarska a druga Italija, gdje su lijekovi mnogo skuplji.

Visoke cijene lijekova u BiH diktiraju i visoke marže koje u maloprodaji u RS iznose 18 a u Federaciji čak 25 odsto, dok su u Srbiji pet. Drugo, PDV na lijekove u Srbiji je deset odsto, u Hrvatskoj 5, dok je u BiH 17 odsto. To bi se uskoro moglo promijeniti, s obzirom da je Savjet ministara BiH usvojio odluku za povrat PDV-a za kupovinu opreme i hrane za bebe i ukidanje ili povrat PDV-a na lijekove i medicinska sredstva. Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje treba dati mišljenje o sprovodivosti ove odluke i uputiti je na potvrđivanje.

Ipak, ukoliko i dođe do smanjenja PDV-a to neće riješiti problem nestašice lijekova, jer je tržište malo farmaceutskim kućama. Dalje, procedure za dobijanje dozvole za korištenje lijeka u BiH su preduge, zbog nedostatka ljudstva u Agenciji za lijekove ali i trome administracije.

“Mi spadamo u crvenu zonu kada je riječ o odobravanju lijekova u BiH a to je 900 dana. Toliko je potrebno da pacijent u BiH dobije lijek koji pacijent u EU dobije puno brže”, kaže direktorica Udruženja inovativnih lijekova u BiH, Ana Petrović.

Prema informacijama koje imamo od distributera, od predaje zahtjeva za ulazak novog lijeka na tržište do njegovog uzimanja u razmatranje, prođe od 18 do 20 mjeseci.

Mnogi upozoravaju da je ova „blaga” nestašica tek početak i da će pravi problem nastupiti tek 2025. godine te da je potrebno sada preduzeti mjere kako bi se tržište zaštitilo. Međutim, to će biti teško s obzirom da mnoge farmaceutske kompanije imaju problem sa poslovanjem u BiH. Hrvatska farmaceutska kompanija “Pliva” tako izlazi sa svojim predstavništvom iz BiH, iako pacijenti to neće osjetiti. Mijenja se model poslovanja.

Svi PLIVINI lijekovi uvršteni na listu lijekova i dalje će se moći nabaviti na navedenom tržištu preko naših partnera te će ostati dostupni pacijentima kojima su potrebni”, kaže za DW Tamara Sušanj Šulentić, viša direktorka komunikacija u Plivi, navodeći da je problem nastao onog trenutka kada su u pojedinim kantonima vršene protekcije u koristi domaćih farmaceutskih kompanija.

Do promjene poslovanja došlo je nakon niza protekcionističkih odluka donesenih u nekim kantonima Bosne i Hercegovine gdje su izvan uobičajenih procedura, izostavljeni sa liste lijekova proizvodi cijelog niza farmaceutskih kompanija koje nemaju proizvodne pogone u BiH, pa tako i PLIVE Hrvatska d.o.o”, kaže Sušanj Šulentić, što je u nepovoljan položaj dovelo pacijente, piše BUKA.

Povezane vijesti

Najnovije vijesti