Prije nepunu godinu dana pojavile su se prve informacije o radu mikrobnih biofilmova, što je mnogima tada zvučala kao naučna fantastika. U timu koji se bavio ovom tematikom našao se i student iz Tešnja odnosno Osman Hasanić.
Ponosni smo da danas možemo pisati da je istraživanje, barem jednog dijela ove opširne tematike privedeno kraju, i to sa odličnim ishodom i rješenjima. Naime, emeritus prof. Mirsada Hukić, doc. dr. Lejla Smajlović-Skenderagić, doc. dr. Monia Avdić, prof. dr. Almir Badnjević, kao i naši vrijedni studenti Nermin Đuzić, Osman Hasanić, te kolega i uposlenik firme Mistral, Amel Spahić, razvili su alat za izračun biofilma pod nazivom Biofilm klasifikator. Tačnije, riječ je o lokalno razvijenom alatu koji pojednostavljuje rad naučnika širom svijeta.
Za mladog čovjeka biti dio ovakvog tima je svakako san, a o tom snu naš Tešnjak Osman Hasanić za ZOS radio je kazao:
– Biti u timu sa velikim stručnjacima, nakon uspješno realizovanog projekta, zasigurno daje još veću motivaciju za mnoge druge, nadam se uspješne projekte.
Razvoj novih tehnologija i alata iziskuje mnogo truda i strpljenja, neprospavanih noći, uzastopnih mjerenja, podešavanja…
– Za projekat sam saznao u njegovoj ranoj fazi, dok je to bila još samo ideja profesorice Monije Avdić. Malo po malo, istražujući sa kolegom, vidio sam da je to nešto što je ‘moguće’ za napraviti i da ne postoji takav alat u svijetu. Uz pomoć softver inžinjera Spahić Amela vremenom, alat je davao preciznije i sve više tačne rezultate testiranja. – pojašnjava Osman Hasanić.
Ono što je doc. dr. Monia Avdić rekla o mikrobnim biofilmovima i kako ih je opisala, jeste činjenica da su to bakterije koje su do sada smatrane „samotnjacima“ koji samostalno lutaju i „prave belaj“ kada uđu u ljudski organizam. Sva medijska pažnja se posvećuje tzv. „infektivnoj estradi“ poput MRSA, TBC, HIV i slično, a stvarna korist koju imamo od bakterija se potpuno zanemaruje. Naime, površina naše kože, naša crijeva i mnogi drugi dijelovi tijela prekriveni su debelim slojem bakterija koji se naziva mikrobiom. Taj mikrobiom je ključan u očuvanju našeg zdravlja jer „zauzima teritorij zločastima bakterijama“ i onemogućuje im da se prošire.
Osman Hasanić ističe da je ponosan na svoj tim, te da mu je veoma drago da su naučnici prepoznali i vidjeli o koliko se korisnom alatu radi. Samim time, naučni rad je objavljen u američkom Nacionalnom Centru za Biotehnološke Informacije (NCBI).
Doc. dr. Monia Avdić pojasnila je važnost genetike i biofilmova rekavši: “Sve zvuči pozitivno po nas kada pričamo o mikrobiomu međutim, danas postoje brojne infekcije koje su bazirane na biofilmovima i jako ih je teško liječiti. Ključ u tretiranju ovih infekcija jeste u utišavanju signala, odnosno, quorum quenchingu, čime se tim profesora i studenata za istraživanja biofilmova na Burchu bavi. Ovo je jedan od brojnih primjera zašto trebamo nauku, koja može između ostalog i pojasniti kako i na koji način aplicirati antibiotike koje danas možemo naći čak i u mesu zbog dužeg trajanja namirnica. Odgovore na ta pitanja može dati samo nauka koja je daleko od SF-a.“
Naravno, ovdje nije kraj. Dalje se radi na platformi i proširenju primjene rješenja do kojeg su, ujedinjenim snagama došli bosanski stručnjaci, koji su definitivno pokazali spremnost da pomognu globalnoj zajednici. Ovaj zajednički rad i trud dokaz su pravog primjera koji treba slijediti!
– Mlade koji odlaze iz Bosne i Hercegovine, nažalost razumijem. U mnogo slučajeva, država se nije potrudila da im nešto pruži, što bi njih zadržalo i nažalost, odlaze kao obrazovan, mlad i stručan kadar da rade za druge države i za bolje uslove. Iskreno se nadam da će u što skorije vrijeme, ovaj loš ‘trend’ odlaska da se postepeno smanjuje, te da doprinosimo zajedno razvoju naše države. – kazao je za ZOS radio Osman Hasanić.
Rifa Vilašević/zosradio.ba