Kiša koja je danima padala u Bosni i Hercegovini, u nekim dijelovima zemlje uzrokovala je poplave, što je nanijelo ogromne gubitke poljoprivrednicima.
Ističu da će domaće proizvodnje biti sve manje i manje, te da ćemo imati manje domaćih proizvoda na tržištu. Pitanje je hoćemo li imati šta jesti i koliko ćemo sebi moći priuštiti?!
NEZAPAMĆENE ŠTETE
– Sve ono što ne valja ovdje dolazi i to ćemo jesti. Štete su prevelike, višak vlage, nedovoljno sunca… Isto je sa svim, i sa voćem i sa povrćem. Vrlo, vrlo teška i neizvjesna godina za poljoprivredu. Pitaju me za rast cijena, domaći poljoprivredni proizvođači ne učestvuju u kreiranju cijena, a i njima je sve poskupjelo, kaže nam predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo i dodaje da rješenje postoji.
– Mi ga predlažemo Vijeću ministara godinama, da se zaštiti domaća poljoprivredna proizvodnja, da se izdvaja više sredstava, da se ljudi educiraju, da se uključi struka, da se primjenjuju sjemena otporna na vlagu i sušu, da nas ne preplavljuje uvoz, rekao je Bićo.
Na tvrdnje da od berbe većine voćnih vrsta u ovoj godini neće biti ništa, predsjednik Upravnog odbora Udruženja voćara RS-a i jedan od najvećih proizvođača šljive u Ugljeviku Darko Milošević kaže da situacija nije tako kritična, ali da problema ima.
– Kod koštičavih voćnih vrsta došlo je do velikog osipanja roda, manje su količine roda ostale na stablima, a kod jabučastih vrsta dosta je biljnih bolesti tzv. krastavosti plodova i bit će dosta robe koja je u drugoj klasi. Dakle, biće problema sa kvalitetom jabučastih voćnih vrsta. Uzrok problema je vlaga, dug period sa kišom, za dva mjeseca je palo kiše kao što inače padne za više od pola godine. Međutim, s prirodom se ne možemo boriti, njoj se moramo prilagoditi, a, nažalost, mnogi proizvođači to nisu mogli, nisu mogli da zaštite svoje voće na vrijeme, kaže Milošević.
Branko Mastalo, poljoprivredni proizvođač, govori nam da ne pamti ništa slično ovom proljeću iako se uzgojem povrća bavi od 1998. godine.
– Nećemo imati dovoljno krompira, a vjerovatno ni ostalog povrća. Poslije ovakvih padavina i sa ovim stanjem krompira, luka i kupusa ovo treba treba proglasiti nepogodom. Pojavila se plamenjača, koja je napala krompir. Biće parcela na kojima uopšte neće biti prinosa, ima i gdje će biti, ali će mnogo umanjiti rod. Zdravog krompira, pitanje je koliko će ga biti, možda i 50 posto manje nego da je godina normalna. Možemo očekivati skuplji kupus za zimnicu. Povrtari su ove godine najugroženiji u posljednjih više od 20 godina, a mnogo ih je i odustalo od proizvodnje, priča nam Mastalo.
ŠAČICA KUPACA
Naša ekipa je obišla sarajevske pijace, na kojima smo ili zbog visokih temperatura ili visokih cijena zateli tek šačicu kupaca. Cijene su svakako više nego prošle godine, a na mnogima štandovima, možda upravo zbog toga, cijene voća i povrća trgovci nisu ni naznačili. Prodavači kažu kako građani kupuju u skladu s mogućnostima, te da se uglavnom uzimaju manje količine voća i povrća.
– Žale se ljudi na cijene, kupi ko koliko može i šta će, kaže nam jedan od prodavača.
Drugi potvrđuje: “Dabome da se žale na cijene, a žalimo se i mi kada kupujemo robu, skuplje je i nama”.
Ipak ima i onih koji kažu da se kupuje kao i dosad, “jer onome ko nema novca sve je skupo”, piše Oslobođenje.
