Građani Bosne i Hercegovine svakodnevno kalkulišu s kućnim budžetima i traže dodatne poslove kako bi obezbijedili dostojanstven život, dok političari u našoj zemlji uživaju u primanjima koja, čini se, premašuju bh. realnost.
Dok javnost očekuje efikasnije institucije i bolji standard, iz političkih klupa najčešće dobija blokade, stagnaciju i nerad, ali uredno naplaćen.
Osnovna plata zastupnika na državnom nivou iznosi 5.803 KM, dok njihove kolege u Federaciji BiH mjesečno zarađuju 4.212 KM, a u Republici Srpskoj 3.712 KM. Međutim, to je samo početak. Kada se na osnovicu dodaju paušali, topli obroci, naknade za odvojeni život i drugi privilegovani dodaci, ukupna mjesečna primanja bh. političara dostižu i astronomskih 8.500 KM.
S druge strane, zvanični podaci Agencije za statistiku BiH prikazuju prosječnu platu od 1.706 KM. Ipak, ne treba zaboraviti da je i taj prosjek značajno “napumpan” upravo enormno visokim platama funkcionera, dok realni sektor i većina radnika žive daleko ispod tog nivoa.
Sistem nerada: Koruptivni interesi ispred reformi
Iako bi iznosi na bankovnim računima političara trebali garantovati efikasnost i napredak na evropskom putu, realnost u kojoj građani žive je potpuno drugačija.
Denis Džidić, iz BIRN-a BiH, ističe da su funkcioneri u BiH dekapacitirani za posao koji obavljaju:
“To su sve stvari koje nam govore da su političari u Bosni i Hercegovini dekapacitirani za posao koji rade i da je negdje njima u fokusu koruptivni dogovor i pitanje političkih interesa, a ne suštinski napredak i reformski put zemlje.”
Da li je vrijeme za rad “na procenat”?
Ako bi se primijenili kriteriji iz realnog sektora i ocjenjivao konkretan učinak, mnogi smatraju da bi i minimalna plata bila previsoka za rezultate koje političari isporučuju.
Novinarka Milkica Milojević zbog toga predlaže radikalnu i inovativnu promjenu načina obračuna njihovih primanja:
“Predlažem da naši političari rade na procenat. Toliki privredni rast – toliki procenat plate nadležnim ministrima i poslanicima koji se bave tom oblašću.”
Ovakav jaz između enormnih primanja i nikakve odgovornosti dovodi do pitanja suštinske opravdanosti visokih plata političara u BiH, tema je BHRT-a. Da li naknade funkcionerima moraju biti direktno vezane za ekonomski rast i životni standard građana, ili su izbori u Bosni i Hercegovini definitivno postali samo javni konkurs za najunosnija radna mjesta u državi?