Sunce, kiša, pa iznenadni pad temperature, takva vremenska svakodnevnica vlada širom Bosne i Hercegovine, a oni koji je najviše osjete su poljoprivrednici.
Neizvjesnost iz dana u dan postala je pravilo, a na nju se nadovezuje još jedan, dugotrajniji oblik nesigurnosti, odnos države prema domaćoj proizvodnji.
Branko Mastalo, dugogodišnji proizvođač i bivši predsjednik Udruženja poljoprivrednika BiH, kazao je za Oslobođenje da su vremenske neprilike ove godine posebna muka, ali da je veća šteta napravljena nemarom vlasti.
On ističe da je prošla godina bila dobra što se tiče vremenskih uslova, ali nam je država uništila dobar dio uroda. Tačnije, nisu imali gdje s njim, nisu imali kome prodati.
– Sve uvozimo, i to uglavnom ono što možemo sami proizvesti, kaže Mastalo.
Ove godine, kaže, situacija je još apsurdnija. Ne zna ni da li da se nada urodu, jer čak i ako usjevi prežive vremenske oscilacije, opet dolazimo do zida, tržište ne funkcioniše, a država okreće glavu.
Što se tiče konkretnih usjeva, Mastalo ističe da niže temperature zapravo mogu pogodovati određenim kulturama, poput lubenice, dinje, pa i paprike. Ipak, upozorava da ozbiljan pad temperature, kao što meteorolozi najavljuju za naredne dane, može ostaviti ozbiljne posljedice.
Posebno naglašava apsurd uvozno-izvozne politike Bosne i Hercegovine, koja prema njegovim riječima, troši ogroman novac na uvoz proizvoda koje sama može uzgojiti, od krompira i paradajza, pa do jagoda.
Mastalo naglašava da je nebitno ko je na vlasti, niko od naših državnika se ne bavi pitanjem domaće poljoprivrede.
I dok poljoprivrednici i dalje siju, zalijevaju i strepe, neizvjesnost ne dolazi samo iz oblaka, već i iz kabineta. A pitanje koje sve češće čujemo na njivama nije više „hoće li roditi“, nego „ima li uopće smisla?“, piše Oslobođenje.
