Federacija Bosne i Hercegovine godišnje gubi više od 200 miliona KM javnih prihoda zbog sive ekonomije u elektronskoj trgovini, procjenjuju iz Federalnog ministarstva trgovine. Dok prodaja putem interneta i društvenih mreža ubrzano raste, poseban zakon koji bi trebao urediti ovu oblast još nije usvojen. Njegovim nacrtom predviđene su i novčane kazne do 30.000 KM za određena kršenja propisa.
Vlada FBiH utvrdila je Nacrt zakona o elektronskoj trgovini 16. jula 2026. godine. Za njegovo stupanje na snagu neophodno završiti parlamentarnu proceduru.
Jasmin Kadić, savjetnik federalnog ministra trgovine i predsjednik Radne grupe za izradu zakona, u razgovoru za Fenu upozorava da se digitalno tržište razvija znatno brže od zakonodavstva.
“Elektronska trgovina posljednjih godina bilježi snažan razvoj, dok značajan dio poslovnih aktivnosti još nije dovoljno obuhvaćen institucionalnim evidencijama i nadzorom. To stvara prostor za neregistrovanu prodaju, poresku nedisciplinu i nelojalnu konkurenciju, a potrošače često ostavlja bez računa, garancije i mogućnosti da ostvare svoja zakonska prava”, kazao je Kadić.
Više od 200 miliona KM izgubljenih prihoda
Prema procjenama Federalnog ministarstva trgovine, godišnji gubici javnih prihoda zbog sive ekonomije u elektronskoj trgovini premašuju 200 miliona KM.
Ipak, precizno utvrđivanje razmjera problema otežava činjenica da veliki dio internet prodaje nije adekvatno statistički evidentiran.
“Neregistrovana online prodaja ima višestruke negativne posljedice. Država potencijalno gubi poreske prihode, registrovani trgovci izloženi su nelojalnoj konkurenciji, dok kupci često ostaju bez mogućnosti ostvarivanja svojih zakonskih prava. Naš cilj nije samo smanjiti sivu ekonomiju nego i elektronsku trgovinu učiniti mjerljivom, transparentnom i dostupnom institucionalnom nadzoru”, naveo je Kadić.
Naglašava da je donošenje zakona neophodno kako bi se uspostavila jasna pravila za sve učesnike na tržištu.
“Naš cilj je da zakon bude razmotren i usvojen u što kraćem roku. Međutim, dinamika parlamentarne procedure ne zavisi od Ministarstva. Svaki dodatni period pravne neuređenosti ostavlja prostor za nelojalnu konkurenciju, poresku nedisciplinu i nedovoljnu zaštitu potrošača”, rekao je Kadić.
Prodaja preko Facebooka, Instagrama i TikToka pod većom kontrolom
Poseban problem predstavlja prodaja putem društvenih mreža, gdje se proizvodi često oglašavaju preko privatnih profila, bez jasno istaknutih podataka o prodavaču i uvjetima kupovine.
Nacrt zakona predviđa da se i takva prodaja tretira prema pravilima elektronske trgovine kada ima obilježja organizovane trgovinske djelatnosti.
To znači da nije presudno prodaje li neko robu putem internet stranice ili privatnog profila, nego da li se prodajom kontinuirano bavi i ostvaruje prihod.
“Ako neko putem Facebooka, Instagrama ili TikToka kontinuirano oglašava proizvode, prima narudžbe, organizuje dostavu i ostvaruje prihod kroz organizovanu prodaju, riječ je o aktivnosti koja ima obilježja trgovinske djelatnosti. Činjenica da se prodaja odvija putem privatnog profila ne može biti osnov za izbjegavanje zakonskih obaveza”, pojasnio je Kadić.
Međutim, nova pravila nisu usmjerena protiv građana koji povremeno prodaju vlastite korištene stvari, poput odjeće, namještaja ili mobitela.
Cilj je spriječiti kontinuiranu neregistrovanu trgovinu koja se odvija pod krinkom privatne prodaje.
Kupci moraju znati od koga kupuju i koliko plaćaju
Jedan od najvećih problema internet kupovine predstavlja nemogućnost identifikacije prodavača.
Kupci se nerijetko suočavaju s neisporučenom robom, proizvodima koji ne odgovaraju oglasu ili prodavačima koji nakon naplate prestaju odgovarati na poruke.
Zbog toga nacrt zakona predviđa jasnije obaveze u pogledu identifikacije trgovaca, elektronskog zaključivanja ugovora i informisanja potrošača.
“Zato smo nacrtom zakona preciznije uredili obaveze koje se odnose na transparentnost poslovanja, identifikaciju trgovaca, elektronsko zaključivanje ugovora i informisanje korisnika o uslovima kupovine. Potrošač prije potvrde narudžbe mora imati informacije o tome od koga kupuje, šta kupuje, koliko će ukupno platiti i kome se može obratiti u slučaju problema”, kazao je.
Kadić podsjeća da važeći Zakon o unutrašnjoj trgovini FBiH već propisuje da prodaju na daljinu može organizovati samo registrovani trgovac.
Također, trgovci su obavezni objaviti podatke o identitetu, sjedištu, registraciji i kontaktima, a cijene moraju uključivati jasne informacije o dostavi, porezima i drugim troškovima.
“Elektronski način prodaje ne predstavlja osnov za izbjegavanje obaveza koje važe za trgovce. Zakon o elektronskoj trgovini treba posmatrati zajedno sa Zakonom o zaštiti potrošača, koji uređuje prava kupaca, uključujući reklamacije i pravo na odustanak od ugovora kada su ispunjeni zakonski uslovi. Naš cilj je da online kupovina prestane biti prostor u kojem kupac preuzima gotovo sav rizik, a neodgovorni prodavač izbjegava odgovornost”, istakao je Kadić.
Predviđene kazne od 3.000 do 30.000 KM
Nacrtom zakona predviđene su novčane kazne od 3.000 do 30.000 KM za pravna lica koja obavljaju elektronsku trgovinu bez registracije ili krše ključne obaveze transparentnosti i zakonitog poslovanja.
Sankcije su predviđene i za elektronske platforme i dostavne službe koje ne postupaju u skladu sa svojim zakonskim obavezama.
Inspekcijski nadzor trebali bi provoditi nadležni federalni, kantonalni, gradski i općinski tržišni inspektori, dok bi upravni nadzor bio u nadležnosti Federalnog ministarstva trgovine.
Za razliku od tradicionalne trgovine, kontrola bi mogla obuhvatiti internet stranice, profile na društvenim mrežama, elektronske narudžbe, evidencije transakcija i načine isporuke robe.
“Cilj nije kažnjavanje trgovaca, nego uspostavljanje jednakih pravila poslovanja. Oni koji posluju zakonito, plaćaju poreze i poštuju prava potrošača ne smiju biti u nepovoljnijem položaju u odnosu na one koji posluju izvan zakonskih okvira”, naglasio je Kadić.
Za efikasnu primjenu propisa, dodaje, bit će neophodna saradnja tržišnih inspekcija, poreznih organa i drugih nadležnih institucija.
Usklađivanje s evropskim standardima
Nacrt zakona pripremila je radna grupa u kojoj su učestvovali predstavnici Federalnog ministarstva trgovine, asocijacije za elektronsku trgovinu, vodećih online platformi, inspekcije i Porezne uprave FBiH.
Propis je izrađen s ciljem usklađivanja s relevantnim direktivama Evropske unije i stvaranja sigurnijeg poslovnog okruženja.
Kadić ističe da elektronska trgovina predstavlja značajnu priliku za male privrednike, obrtnike, porodična preduzeća i domaće proizvođače, kojima digitalni kanali omogućavaju pristup kupcima bez velikih ulaganja u fizičku prodajnu mrežu.
Istovremeno, prekogranična priroda internet trgovine zahtijeva saradnju različitih nivoa vlasti, posebno kada je riječ o stranim platformama, carinskoj politici i indirektnom oporezivanju.
“Uređivanje domaćeg tržišta prvi je korak, ali dugoročno efikasna zaštita potrošača i ravnopravni uslovi poslovanja zahtijevaju i saradnju entitetskog i državnog nivoa vlasti, regulatorni okvir na nivou Bosne i Hercegovine, kao i usklađivanje s međunarodnim standardima”, kazao je Kadić.
Naglasio je da je cilj reforme mnogo širi od samog ispunjavanja evropskih obaveza, piše Fokus.
“Usklađivanje s evropskim zakonodavstvom nije samo ispunjavanje obaveza na putu Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji. To je prije svega prilika da uredimo domaće tržište, suzbijemo nelojalnu konkurenciju i stvorimo povoljnije poslovno okruženje za domaće poduzetnike”, poručio je Kadić.