Temperature postaju sve niže i veliki broj vrsta povrća završava svoj vegetativni ciklus. Međutim, pojava hladnijih dana i mraza nije prepreka da nastavimo uzgajati vrste koje su tolerantne na ovakve uslove. Istovremeno se skraćuje dan, odnosno period osvjetljenosti biljaka. Nekima će ovakvi uslovi goditi i napredovaće bez problema.
Šta bi mogli da sijemo?
Razlikujemo ih prema vremenu sjetve, odnosno sadnje i dužini vegetacije. Vrste koje sijemo krajem ljeta i početkom jeseni rastu tokom jeseni i zime, a možemo da ih beremo od kraja jeseni, tokom zime i ranog proljeća. Neke možemo sijati krajem jeseni ili dok ne padne snijeg. Obično ih beremo u rano proljeće.
Odličan izbor će biti zelena salata i slične vrste kao što su rukola i endivija, zimska blitva, špinat, grašak, bob, kupus i ostale kupusnjače, a tu su nezaobilazni raštika i kelj. Također, siju se rotkvice, bijeli i crveni luk, poriluk, komorač, mrkva, cikla. Posebnu grupu čine višegodišnje vrste povrća koje na poljima ostaju tokom nekoliko godina, a to su artičoka, rabarbara.
U slučaju da ćete na otovorenom saditi presadnice uzgojene u plastenicima obavezno je da ih pripremite, odnosno da prođu kalenje. Samo takve biće sposobne da se prilagode na jesensko-zimske uslove, prvenstveno na niske temperature i mraz.
Temperatura i svjetlost ograničavajući faktori
Rast i razvoj biljaka u ovom periodu je pod direktnim uticajem dva faktora: temperature i svjetlosti. Većina ovih vrsta povrća je veoma otporna na niske temperature. Međutim, ta otpornost zavisi od drugih faktora. Smanjuju je vjetar i voda. Što je vjetar jači i što je sredina vlažnija veća je opasnost od izmrzavanja.
Nekim vrstama godi blagi mraz. Takva je raštika koja gubi gorčinu i listovi postaju mekši. Na otpornost utiče i dužina izloženosti temperaturi ispod 0ºC. Pokrivenost snijegom je još jedan bitan faktor, jer on djeluje kao toplotni izolator. Negativno je kad se na površini stvori snježna pokorica koja umanjuje razmjenu gasova i biljke pate.
Koju zaštitu koristiti?
Za zaštitu možemo koristiti razne agrofolije ili platna, ali i priručne materijale kojima pokrivamo usjeve. Folije je najbolje staviti preko lukova kao ne bi direktno dodirivale listove, jer često dolazi do propadanja na mjestu dodira.
Od priručnih, alternativnih, materijala koriste se malč, kukuruzovina, sijeno, slama. Indirektno će nam u zaštiti pomoći drveće, grmovi ili zidovi, objekti koji se nalaze na sjevernoj strani i ublažavaju hladni sjeverni vjetar koji dodatno snižava temperaturu. Ne sadite povrće u sjeni, ali i na teškom, zbijenom i zabarenom zemljištu.
Sve kulture možemo uzgajati u plastenicima i niskim tunelima gdje će nam biti lakše da regulišemo uslove i produžimo period vegetacije, odnosno berbe.
Dani postaju kraći, manje je svjetlosti. Ovo je faktor koji daje sočnost zimskim biljkama, nježniju strukturu. Međutim, nedostatak svjetlosti može izazvati izduživanje i etioliranje, gubitak zelene boje. To za sobom povlači pad imuniteta, javljaju se brojna oboljenja, posebno polijeganje i trulenje, piše Agroklub.