Znanje učenika u evropskim zemljama bilježi oštar pad. Ovo pokazuju rezultati PISA 2025 istraživanja Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
Prosječni rezultati u zemljama OECD-a najniži su otkako se provodi PISA testiranje kada je riječ o matematici i čitanju. Istovremeno, Bosna i Hercegovina ponovo nije učestvovala u istraživanju, pa nema nove međunarodno uporedive podatke o znanju svojih učenika, prenosi Srpskainfo.
Prema podacima OECD-a, svaki peti petnaestogodišnjak sada ne postiže dovoljan nivo znanja iz prirodnih nauka, matematike i čitanja. U prethodnom ciklusu 2022. takvih učenika bilo je 16 posto.
Najveće PISA testiranje do sada
Istraživanje PISA 2025 bilo je najveće do sada. Učestvovalo je 760.000 učenika iz 91 zemlje i ekonomije.
Rezultati francuskih učenika među najnižima su ikada zabilježenim u matematici, čitanju i prirodnim naukama.
“Kada pogledamo uspjeh učenika, zaista je došlo do značajnog pada u posljednjih deset godina”, kazao je analitičar Direktorata za obrazovanje i vještine OECD-a Erik Šarbonije, prenosi BFM.
Prema njegovim riječima, rezultati francuskih učenika između 2015. i 2025. pali su za 40 bodova u razumijevanju pročitanog, a isti pad zabilježen je i u matematici.
“Četrdeset poena predstavlja ekvivalent dvije godine učenja. Imamo pravi problem sa učinkom učenika, koji se pogoršao u Francuskoj kao i u mnogim evropskim zemljama”, zaključio je Šarbonije.
Loši rezultati i u Španiji, Njemačkoj i Portugalu
Polovina učenika u Španiji uzrasta od 15 do 16 godina pokazala je nizak nivo znanja iz prirodnih nauka. Samo 28 posto dostiglo je minimalni nivo kompetencija potreban za svakodnevni život i buduću karijeru.
PISA testove u Španiji rješavalo je 30.000 učenika. Zabilježen je značajan pad vještina čitanja i matematike. Rezultati su tokom posljednjih deset godina pali za 26, odnosno 28 bodova, što odgovara gubitku dužem od jedne školske godine.
Španski državni sekretar za obrazovanje Abelardo de la Rosa kazao je da se “ne smije kriti” da su rezultati Španije loši i u prirodnim naukama.
Učenici u Portugalu i Njemačkoj također su pokazali značajna zaostajanja u ovoj oblasti.
Viši analitičar OECD-a Tu Halgrin upozorio je da “učenici nisu u stanju da razumiju duge tekstove i čitaju brzopleto, što je globalni izazov”.
Četiri od deset učenika u Nizozemskoj ispod minimuma
Čitalačke vještine naglo su pale posljednjih godina i među petnaestogodišnjacima u Nizozemskoj.
Više od 39 posto, odnosno gotovo četiri od deset učenika te dobi, ne dostiže minimalni nivo čitanja potreban za punopravno učestvovanje u društvu, prenosi NL Times.
U izvještaju se navodi i da su među 14 država Evropske unije koje su učestvovale u svakom PISA istraživanju od 2006. godine nizozemski učenici u prosjeku kontinuirano ostvarivali slabije rezultate od druge evropske djece.
BiH posljednji put učestvovala 2018. godine
Bosna i Hercegovina posljednji i do sada jedini put učestvovala je u PISA testiranju 2018. godine.
Rezultati su tada bili izrazito loši. BiH je zauzela 62. mjesto među 79 zemalja. Pokazalo se da približno svaki drugi petnaestogodišnjak ne dostiže minimalni nivo znanja u čitanju, matematici i prirodnim naukama.
BiH nije učestvovala u ciklusu 2022, niti u PISA 2025 istraživanju.
Razlog je izostanak političkog dogovora o učešću BiH. Predsjedništvo BiH nije postiglo konsenzus potreban za potpisivanje ugovora s OECD-om.
Predstavnici iz Republike Srpske protivili su se učešću pod okriljem državne Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (APOSO), uz argument da je obrazovanje u nadležnosti entiteta te zahtjev da rezultati budu odvojeno prikazivani za entitete.
Zbog toga obrazovni sistem BiH godinama nema nove međunarodno uporedive PISA rezultate koji bi pokazali napreduje li ili nazaduje znanje učenika.