Politička previranja, prijetnje otcjepljenjem, katastrofalna ekonomska situacija, mladi koji žive kod roditelja do 40 godine, slabo plaćeni poslovi, samo su neki od razloga zašto se u Bosni i Hercegovini rađa sve manje djece.
U posljednjih osam godina rode sve manje posjećuju porodice u našoj zemlji. Tako je 2017. u BiH rođeno 30.200 djece, godinu kasnije 29.467, 2019. rodilo se 28.360 djece, 2020. godine 27.255.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u 2024. godini u Federaciji BiH rođeno je 15.375 djece, dok je u istom razdoblju preminulo 20.195 osoba. Kanton Sarajevo prednjači po broju rođenih s 3.757 novorođenčadi, dok Tuzlanski kanton bilježi 3.080 rođenih. Istovremeno, upravo ova dva kantona bilježe i najviše preminulih – Tuzlanski kanton 4.175, a Kanton Sarajevo 4.077.
Negativan prirodni priraštaj zabilježen je u čak devet od deset kantona u Federaciji BiH. Jedini kanton koji bilježi pozitivan priraštaj je Zapadnohercegovački kanton.
Da je situacija alarmantna tvrdi i Adnan Delić, federalni ministar rada i socijalne politike.
– Podaci su neumoljivi. U posljednjih deset godina u Federaciji BiH rođeno je 13 posto manje djece nego u prethodnoj deceniji. Gotovo 95 posto općina i gradova bilježi negativan prirodni priraštaj. U pojedinim kantonima, poput Posavskog i Kantona 10, vitalni indeks pada ispod 30, što znači da na troje umrlih dolazi tek jedno rođeno dijete. Više ne govorimo samo o demografskim trendovima već o ekonomskom i društvenom slomu – kazao je Delić.
Ništa bolje nije ni u entitetu Republika Srpska. To potvrđuju i najnoviji podaci Zavoda za statistiku i lokalnih matičnih službi. Prema zvaničnim podacima, 2023. godine u Republici Srpskoj rođeno je 9.309 djece, što predstavlja blagi porast u odnosu na prethodnu godinu kada ih je bilo 9.118. Međutim, iako se broj novorođenih neznatno povećao, ukupna demografska slika ostaje sumorna jer je broj umrlih i dalje daleko veći.
Posebno alarmantni podaci dolaze iz Prijedora, gdje su pad nataliteta i rast mortaliteta izraženiji nego ikad. Tokom 2024. godine u matične knjige upisano je 564 novorođene djece, što je 77 manje nego prethodne godine. Istovremeno, broj preminulih je povećan – 1.239 osoba je umrlo, što je 25 više nego 2023.
Vlasti u BiH od općine do države slabo šta rade kako bi se popravila katastrofalna demografska slika. Sporadične mjere u pojedinim općinama i kantonima, nažalost ne donose konkretne rezultate. Tako je i Tuzlanski kanton, odnosno tamošnja vlada donijela odluku da roditeljima koji u 2025. godini dobiju treće i svako slijedeće dijete isplati 1.500 KM po djetetu.
Kada je riječ o ovom kantonu, najveći “baby boom” zabilježen je 1996, kada je rođeno 6.250 beba, dok je prošla godina završena s okvirno 2.500 novorođenih beba.
I u glavnom gradu BiH sve manje se čuje plač novorođenčadi. Brojke su poražavajuće, pa je tako u Sarajevu u kojem živi više od 400.000 stanovnika, prije osam godina rođeno 4.880 djece, a ta brojka je prošle godine bila manja od 3.500.
Da bi u ovoj godini situacija mogla biti još gora govori i podatak da je Vlada KS utvrdila prijedlog izmjena Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodica sa djecom, kojima se porodiljske naknade smanjuju i obračunavaju prema najnižoj plaći u FBiH.
Ove izmjene znače da se više neće primjenjivati prosječna plaća u FBiH, koja je u januaru iznosila više od 1.400 KM, već će se naknade obračunavati prema minimalnoj plaći od 1.000 KM, piše Faktor.
