29 C
Tešanj
Petak, 12 Jula, 2024

Sezona grijanja je i sezona požara: Šta je “tihi ubica” i kako da spasite svoju imovinu i živote?

Dolaskom prvih minusa koji su se spustili s planina i u gradove, uveliko nam je stigla i sezona grijanja.

Majice kratkih rukava, zamjenili smo sa džemperima i jaknama i gotovo svima, pogotovo onima koji imaju malu djecu, glavna je preokupacija kako dobro ugrijati svoj dom.

I dok se neki kunu u grijanje na potrošače koji koriste struju kao što su konvektori, klima ili grijalice, drugi smatraju da nema boljeg i jačeg grijanja od centralnog i/ili plina. Ima i onih koji i dalje najviše vjeruju u dobro isprobanu staru metodu – peći na drva i ugalj.

Bilo kako bilo, zajedničko za sve navedene načine grijanja je i potencijalna opasnost koja vreba. Stručnjaci kažu da je sezona grijanja ujedno i sezona požara, a nerijetko i tragedija! Dovoljan je jedan mali trenutak nepažnje koji može dovesti do katastrofe s nesagledivim posljedicama. Pritom ne mislimo samo na velike materijalne štete, već i na čovjekovo najveće bogatstvo – ljudski život.

Tragedija kod Posušja

Jedna od najvećih tragedija koja je potresla Bosnu i Hercegovinu dogodila se prvog dana 2021. godine kod Posušja. Osmero mladih ljudi ugušilo se ugljen monoksidom – plinom u novogodišnjoj noći.

Nezapamćena nesreća dogodila se u vikendici kod jezera Tribistovo gdje je osmero mladih iz Rakitna i Posušja čekalo Novu godinu. Ovaj slučaj je ujedno opomena svima…

Ferhat Ibrak, dugogodišnji vještak protupožarne zaštite, u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba, kaže da kada govorimo o požarima, vatra najčešće izbija na krovnim konstrukcijama, gdje sa nalaze lako zapaljivi predmeti – drvo i izolacija.

“Šta je rješenje? Redovno čišćenje, prije svega dimnjaka, i redovna kontrola. Dakle, ne smijemo se voditi računicom ‘mene nije nikad zadesilo, pa neće ni sada'”, upozorava Ibrak.

Kada se radi o plinu, kojeg uz ugljen monoksid još nazivaju “tihi ubica”, naš sagovornik kaže:

“Gasni potrošači su vrlo opasni i zbog stvaranja produkata prilikom sagorijevanja, a to su otrovi, gdje obično dolazi do velikog broja žrtava”, kaže Ibrak.

Prema njegovim riječima, i ovdje važi pravilo da treba čistiti dimnjak i provjeravati i same potrošače.

“Teško je neutralisati sve opasnosti, ali ukoliko se pridržavamo pravila, svest ćemo na najmanju mogućnost eventualne posljedice”, dodaje Ibrak.

Grijanje na tečna goriva, kaže Ibrak, rijetka su iz praktičnog razloga jer su – skupa. Istina, mazut se i danas koristi u kotlovnicama, ali na takvim mjestima i ne predstavljaju skoro nikakvu opasnost.

S druge strane, električne grijalice mnogi smatraju najopasnijim načinom grijanja.

“One jesu opasne zbog načina korištenja. Uključuju se na sumnjive produžne kablove, koji nisu odgovarajućeg poprečnog presjeka. Koriste se i produžni kablovi sumnjivog proizvođača i porijekla. Također, donose se i ostavljaju u blizini lako gorjeve materije, odnosno predmeta, pa isijavanjem toplote, također, lako dolazi do požara”, pojašnjava Ibrak.

Dugogodišnji vještak, koji iza sebe ima na stotine uviđaja na požarištima, naglašava da je ljudski faktor i dalje ubjedljivo na prvom neslavnom mjestu kao uzrok požara, ali i tragedija.

Ljudski faktor

“Ja bih rekao 95 posto da je ljudski faktor. Čak i u slučajevima kad čujete opalio grom i zapalio nekakav objekat ili vikendicu na nekom vrhu ili brdu pored šume, kriv je čovjek. Nije ugradio odgovarajuću zaštitu, nije stavio gromobransku instalaciju i, eto, problem…”, priča Ibrak.

Dodaje da se greške prave i prilikom gradnje kuće. Krovne konstrukcije se direktno naslanjaju na dimnjake u kojima se stvaraju temperature i do 1.000 stepeni, piše Radio Sarajevo.

“Nekada nije krivac sam vlasnik, već majstori koji prave improvizacije”, dodaje Ibrak.

U posljednje vrijeme, sve su popularniji i panik-alarmi. Ibrak se slaže da su dobar vid zaštite, ali…

“Bilježe, prije svega, povrat produkata sagorjevanja. Problem je što ova zaštita nije predviđena zakonom za fizička lica. Za pravna lica, odnosno mjesta na kojima je veći broj ljudi, tu je i predviđeno da je zaštita obavezna. Međutim, i ona se mora redovno održavati”, zaključio je Ibrak.

 

Povezane vijesti

Najnovije vijesti