Nakon spuštanja izborne zavjese, povratak u surovu finansijsku realnost. Dok su građani pratili izborne rezultate, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine raspisala je tender za nabavku četiri nova, skupocjena vozila vrijedna 420 hiljada KM.
Gotovo pola miliona maraka narodnog novca troši se na luksuz, dok ekonomski stručnjaci pale crvene alarme. Sa ukupnim dugom koji se mjeri milijardama, BiH više nema prostora za krpljenje budžetskih rupa novim kreditima, osim ako oni ne stvaraju novu vrijednost.
Luksuzni tender Parlmenta BiH
Dok je pažnja javnosti bila usmjerena na prebrojavanje glasačkih listića, institucije su prebrojavale stotine hiljada maraka javnog novca za obnavljanje voznog parka. Luksuzni tender Parlamentarne skupštine BiH vrijedan skoro pola miliona maraka prošao je gotovo neopaženo, ali je ponovo ogolio maćehinski odnos vlasti prema novcu građana. A država, mjereno entitetskim kasama, odavno živi na kredit. Ekonomisti upozoravaju da nema prostora za nova zaduživanja koja bi pokrila budžetske rupe, osim ako nisu usmjerena na stvaranje nove vrijednosti i investicije.
“Priča političara da se možemo zaduživati do 75 posto BDP-a ne pije vode, posebno ne sa ekonomskog aspekta”, smatra Adnan Rovčanin, profеsor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu za BHRT.
Sluh za realne probleme građana
Profesor Rovčanin upozorava da se ekonomska teorija ne može rastezati po političkim željama. Nada se da će nove vlasti konačno pokazati sluh za realne probleme građana, kojima se do sada niko nije ozbiljnije bavio. A ti problemi direktno su se finansirali predizbornim populizmom.
Frapantno zvuči podatak da je na svim nivoima tokom izborne kampanje potrošeno jednokratno skoro 80 miliona maraka javnog novca, koji prethodno nisu bili planirani ni u jednom budžetu.
“Dio sredstava svakako je došao iz zaduženja, jer imali smo samo primjer 16 miliona maraka Vlade RS srednjoškolcima i studentima, koji nisu prethodno uopšte planirani u budžetu”, ističe DAMJAN OŽEGOVIĆ, Transparency International BiH.
Ko će vraćati novac
Građani, pored sopstvene zaduženosti kućnog budžeta, svjesni su da se institucije zadužuju da bi omogućili budžetske isplate. I znaju dobro ko će to sve vraćati.
Dodatni pritisak na budžete stvara nepovoljnija struktura domaćeg zaduživanja preko komercijalnih banaka i čestih aukcija trezorskih zapisana domaćim berzama, koje nose visoke kamatne stope zbog lošijeg kreditnog rejtinga.