akon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma selo Makljenovac podijeljeno je na dva dijela. Dio sela je kao i prije rata u Bosni i Hercegovini ostao u sastavu Doboja dok je ostatak pripao Opštini Usora. Oni koji su u američkoj vojnoj bazi na mapama dogovarali formiranje dva entiteta u BiH međuentitestku liniju razdvajanja povukli su i kroz kuće i zemljišne parcele žitelja Makljenovca.
Stanovnik ovog sela Stjepan Pranjić živi u kući koju je Dejtonski mirovni sporazum podijelio na dva dijela. Dio njegove kuće danas se nalazi u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH), a ostatak u Republici Srpskoj (RS).
“Preko moje kuće, mog stambenog objekta, prelazi linija razgraničenja. Spavam u FBiH, a ručam u RS. Veći posjed, preko pet hektara zemlje, je u RS”, objašnjava Pranjić.
Linija razgraničenja između dva bosanskohercegovačka entiteta u selu Makljenovac prelazi i preko imovine Ilije Pranjića, a povučena je i preko kuće njegovog brata, koji živi i radi u Njemačkoj.
“U mene je nekakav sporedni objekat je gore u Republici Srpskoj, a kuća je u Federaciji, ali ima i gorih i kritičnijih slučajeva kao kod brata. U njega baš, koliko sam ja gledao po kartama, ta linija, podjela, ide preko kuće, striktno preko kuće. Znači, spava u FBiH, a tamo kuhinja je u RS. To nema nikakve logike. Ja mislim to nema nigdje na svijetu tako”, navodi ovaj penzionisani profesor.
Kuća Marka Pranjića nalazi se iza službene table kojom je označen početak teritorije opštine Usora. Njegovo dvorište i dom u kojem živi sa suprugom nalaze se međutim na području koje pripada susjednom Doboju.
“Imam zemlje, malo, u RS-u, ćošak pripada i FBiH, haj’ ga znaj. Budite pametni pa vi recite nešto točno o tome, da ja mogu reći to je tu. Mislim da je glupost. To je jedna cjelina. Nema tu ni ovog ni onog, mi smo Bosna i Hercegovina. Ja to s te strane gledam”, veli Pranjić.
Stjepan Pranjić kaže i da su mu oktobru 2013. godine, tokom popisa stanovništva u BiH, na vrata kucali predstavnici obje popisne komisije.
“Dolazili su mi ljudi iz RS i iz FBiH. Ja sam to isto obrazložio i jednoj i drugoj komisiji, koje sam uljudno primio i oni su se dostojanstveno ponašali kao pravi ljudi, ali popis moj i mojih ukućana je obavljen u FBiH”, kaže Pranjić.
Linija razgraničenja između dva bosanskogercegovačka entiteta kod Doboja i Usore, duga je oko 15 kilometara. Tom linijom podijeljeno je i selo Makljenovac u kojem dojučerašnje komšije, kada međusobno telefoniraju, moraju birati pozivni broj za Doboj odnono Zeničko dobojski kanton tako da njihovi poziv imaju status međugradskih.”
“Jedan broj kuća je ostao, jednostavno, ni na nebu ni na zemlji. Ljudi ne znaju gdje će ostvarivati svoja prava, gdje će ostvarivati pomoć. Otprilike to se radi o 27 do 30 kuća, gdje živi negdje 60 građana. Tu se pojavljuje i problem porušenih kuća. Imaamo nehdje oko 12 objekata”, kaže Borislav Pranjić, predsjednik MZ Makljenovac, koja pripada Opštini Usora.
Zvaničnici Doboja i Usore prije godinu dana su formirali međuopštinsku komisiju koja bavila rješavanjem spornih pitanja na terenu. Sada se očekuje da se o njenim nalazima izjasne lokalni parlamenti u Doboju i Usori.
O rješenjima do tada ne žele govoriti. Predstavnik komisije iz Doboja Pejo Krnjić navodi da neće biti narušena veličina teritorije koja pripada jednom odnosno drugom entitetu.
“Bitno je da ne remetimo odnos 41:59, a da napravimo tako da ljudi mogu, da ostvaruju svoja prava u određenoj općini gdje oni treba da pripadnu”, kaže Krnjić.
“Dogovorena su neka rješenja, međutim sada očekujemo da skupštine donesu odluke, da potvrde to što su komisije dogovorile, a da onda to ide na višu instancu. Ne znamo šta će biti, ali mi očekujemo da s obzirom da je ovdje razumijevanje i na jednoj i na drugoj strani i da će to biti u redu”, veli Josip Krajina, član komisije iz Usore.
Stanovnik Makljenovca s početka ove priče Stjepan Pranjić s nestrpljenjem očekuje rješenje apsurdnih problema u ovom selu odnosno na svom podijeljenom imanju.
“Imamo namjeru da gradimo jedan veći objekat za veći tov bikova, To bi morali da radimo u RS. Međutim, smatram da bi onda bilo bilo problema što se tiče poticaja Federacije”, zaključuje Pranjić.
Slobodnaevropa.org