Ulazak u SEPA (Single Euro Payment Area) geografsko područje odnosno Jedinstveno područje plaćanja u eurima (u kojem je trenutno 41 država u i izvan EU), predstavlja prvi stub Plana rasta EU za zemlje Zapadnog Balkana. Integracija u SEPA geografsko područje ujedno znači i ispunjenje jednog od uvjeta u okviru evropskih integracija, rečeno je Feni u Centralnoj banci BiH (CBBiH).
Pored procesa evropskih integracija i ispunjavanja kriterija, kako su dodali iz CBBiH, pristupanje SEPA-i ima velike koristi za građane i privredu, odnosno cjelokupnu ekonomiju Bosne i Hercegovine. Kroz taj proces će se stvoriti uvjeti u kojem će naknade za prekogranične transakcije biti jednako tarifirane kao unutar zemlje. Istraživanja Svjetske banke su pokazala da trenutno pravne i fizičke osobe u zemljama Zapadnog Balkana plaćaju šest puta veće provizije za prekogranične transakcije, nego građani i firme u SEPA području.
– Značaj za ekonomiju Bosne i Hercegovine od ulaska u SEPA geografsko područje je izuzetan, s obzirom da sa zemljama SEPA područja Bosna i Hercegovina ima i više od 80 posto uvozno-izvoznih aktivnosti, te da većina bh. dijaspore koja doznakama generiše otprilike 10 posto BDP-a BiH živi u SEPA zemljama – naveli su iz CBBiH.
Potencijal za daljnji rast BDP-a
Ulazak u SEPA nosi evidentne potencijalne ogromne ekonomske koristi, kao i potencijal za daljnji rast BDP-a Bosne i Hercegovine. Također, naglašavaju iz CBBiH, ulaskom u SEPA se postiže: dodatni korak ka članstvu u EU kroz transpoziciju EU regulative (Acquis), bolja investiciona klima, preduslov za rast tržišta kapitala, povećanje formalnih novčanih tokova, smanjenje sive ekonomije te mnoštvo drugih koristi kojima se direktno poboljšava standard građana i privrednih subjekata u Bosni i Hercegovini.
Nema sumnje da će i podizanje konkurentnosti, transparentnosti, stvaranje jačih kohezija sa dijasporom imati pozitivan utjecaj na našu ekonomiju, stvaranje dodatnih vrijednosti na tržištu i općenit zamah u inovacijama i digitalizaciji privrede i finansija BiH.
Iz CBBiH su naglasili da trenutno zakoni u BiH nisu u potpunosti usklađeni s evropskom regulativom potrebnom za pristupanje SEPA području. Shodno trenutnom stanju regulativa u BiH, potrebno je sprovesti dodatne regulatorne reforme u cilju transpozicije relevantne EU legislacije, koja je ključna za pristupanje SEPA-i.
Drugim riječima, trenutni status prilagođavanja Bosne i Hercegovine SEPA zahtjevima pokazuje da je proces u toku, ali nije još završen. Centralna banka BiH aktivno koordinira aktivnosti koje podrazumijevaju institucionalnu saradnju s relevantnim institucijama u zemlji, a sve u cilju postizanja regulatorne ekvivalencije i ispunjavanja SEPA kriterija koje je propisalo Evropsko platno vijeće.
Regulatorni preduvjeti za pristupanje SEPA području uključuju transponovanje Direktive o platnim uslugama (Payment Services Directive 2 – PSD2 EU) i drugih povezanih regulativa, pri čemu će većina reformi biti implementirana na nivou entiteta, a u manjoj mjeri na nivou BiH. Iako većina potrebnih reformi još nije formalno izvršena, kroz institucionalnu saradnju se aktivno pripremaju osnovi za neophodne izmjene regulative iz oblasti platnog prometa.
Ključna uloga Centralne banke BiH
Osim reformi u oblasti platnog prometa, Evropsko platno vijeće propisuje i druge kriterije koji se odnose na različite sektore, a CBBiH ima ključnu ulogu u koordinaciji s relevantnim institucijama u BiH kako bi se osigurala usklađenost sa svim zahtjevima. Osim CBBiH, u Koordinacionom odboru za SEPA priključenje učestvuju i entitetska ministarstva finansija, entitetske agencije za bankarstvo i Udruženje banaka u BiH.
– CBBiH ima ključnu ulogu u postizanju tehničke interoperabilnosti, entiteti i agencije za bankarstvo osiguravaju regulatornu usklađenost, a banke se pripremaju za tehničku i operativnu implementaciju SEPA platnih shema. S tim u vezi, CBBiH je, kao koordinator aktivnosti, počela pripreme i radi na izradi aplikacije članstva, a koja se podnosi Evropskoj komisiji i Evropskom platnom vijeću. Kada entitetska ministarstva okončaju aktivnosti na prilagođavanju zakonskih rješenja odredbama Direktive EU stiču se preduslovi za apliciranje, te bi podnošenje aplikacije za članstvo naše zemlje u SEPA područje bilo moguće tokom ove godine – istakli su iz CBBiH.
Tehnički preduvjeti omogućavanja izvršavanja transakcija u SEPA aranžmanu, koji zapravo predstavljaju drugu fazu, nisu ništa manje bitni i zahtjevni, te CBBiH, u skladu sa svojim mandatom, intenzivno radi na analizi mogućih modaliteta integracije i konkretnih tehničkih rješenja, kako bi se omogućilo da se nakon formalnog prijema Bosne i Hercegovine u SEPA članstvo pokrene i platni promet u SEPA aranžmanu, a kako bi građani i privreda što prije imali konkretne koristi iz SEPA aranžmana, što i jeste konačan cilj, prenosi Faktor.
