Povlačenje prehrambenih proizvoda s polica trgovina u Bosni i Hercegovini posljednjih mjeseci ponovo je otvorilo pitanje sigurnosti hrane koju svakodnevno kupujemo i konzumiramo.
Obavijesti o neispravnim proizvodima, upozorenja nadležnih institucija i zabrane njihovog stavljanja u promet podsjetili su potrošače da deklaracija i izgled proizvoda nisu uvijek garancija njegove ispravnosti.
No, šta pokazuju zvanični podaci i koliko se hrane koju kupujemo zaista kontroliše?
Pitanje sigurnosti, međutim, ne završava na hrani. U godini u kojoj se građani, posebno u Sarajevu, sve češće suočavaju s poremećajima u vodosnabdijevanju i redukcijama, važno je pogledati i rezultate laboratorijskih analiza vode koju pijemo, bilo da dolazi iz slavine ili je kupujemo u flašama.
Prema podacima Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, tokom 2025. godine u našoj zemlji obrađeno je ukupno 86.736 uzoraka hrane i vode. Od tog broja, 4.398 uzoraka, odnosno 5,07 posto, nije bilo u skladu s važećim propisima.
Kada se izuzme voda za piće, analizirano je 68.839 uzoraka hrane, a neodgovarajuća su bila 823 uzorka, odnosno 1,20 posto. Najveći broj analiza odnosio se na meso i proizvode od mesa, kojih je ispitano 30.604, zatim složena i gotova jela sa 14.436 te tijesto, žitarice i proizvode na njihovoj bazi sa 7.486 uzoraka.
Upravo su meso i proizvodi od mesa imali najveći broj neusklađenih uzoraka u apsolutnim vrijednostima, dok su među kategorijama s najvećim relativnim udjelom neusklađenosti bili sastojci za tople napitke i infuzije, s 9,72 posto, te aromatično bilje i začini, sa 7,14 posto. Iz Agencije, međutim, napominju da je riječ o kategorijama s relativno malim brojem uzoraka, što treba imati u vidu prilikom tumačenja rezultata.
Voda: Svaki peti uzorak nije zadovoljio propise
Posebno zabrinjavaju podaci o vodi za piće. Tokom 2025. godine analizirano je ukupno 17.897 uzoraka, a 3.575, odnosno 19,98 posto, nije bilo u skladu s važećim propisima.
Od ukupnog broja, na mikrobiološke parametre ispitana su 11.241 uzorka, od kojih 2.741, odnosno 24,38 posto, nije zadovoljilo propisane kriterije. Kada je riječ o hemijskim i indikatorskim parametrima, analizirano je 6.656 uzoraka, a neodgovarajuća su bila 834, odnosno 12,53 posto.
Razlike su posebno izražene kada se uporede načini vodosnabdijevanja. Kod individualnog vodosnabdijevanja, koje obuhvata bunare, čatrnje, cisterne i pumpe, čak 59,89 posto uzoraka nije zadovoljilo mikrobiološke kriterije. Kod javnog vodosnabdijevanja taj udio iznosio je 21,73 posto.
Zanimljivo je i poređenje vode na izvorištima i one koja dolazi do potrošača kroz vodovodnu mrežu. Na izvorištima javnih vodovoda 39,76 posto uzoraka nije zadovoljilo mikrobiološke parametre, dok je u distributivnoj mreži taj udio iznosio 10,39 posto.
Kada je riječ o hemijskim i indikatorskim parametrima, neodgovarajuće je bilo 22,52 posto uzoraka iz individualnog vodosnabdijevanja, 11,80 posto iz javnog vodosnabdijevanja, dok je kod vode iz distributivne mreže taj udio iznosio 10,89 posto.
Ovi podaci posebno su važni u kontekstu sve češćih problema s vodosnabdijevanjem. Redukcije, prekidi i padovi pritiska postali su dio svakodnevice stanovnika pojedinih dijelova Sarajeva, a otvaraju i pitanje kontrole kvaliteta vode nakon ponovnog uspostavljanja isporuke.
Sama činjenica da dolazi do redukcija ne znači da je voda zdravstveno neispravna, ali prekidi vodosnabdijevanja mogu predstavljati dodatni izazov za održavanje kvaliteta vode u distributivnom sistemu. Za procjenu stvarnog rizika potrebni su rezultati kontrola i laboratorijskih analiza prije i nakon prekida isporuke.
Zanimljivo je da su u izvještaju Agencije posebno izdvojeni i rezultati analiza prirodnih mineralnih i izvorskih voda. U ovoj kategoriji zabilježen je nizak udio neodgovarajućih uzoraka, od 0,82 posto u okviru analiza hemijskih i indikatorskih parametara. Dakle, ni flaširana voda nije izvan sistema kontrole, a njeni rezultati pokazuju znatno drugačiju sliku u odnosu na pojedine kategorije vode iz drugih izvora.
Više od 11.000 kontrolisanih uzoraka u RS-u
Podaci Republičke uprave za inspekcijske poslove Republike Srpske, koji su dostavljeni na upit Oslobodjenja.ba, pokazuju da su nadležne inspekcije u protekle tri godine prilikom uvoza uzele više od 11.000 uzoraka različitih vrsta hrane radi laboratorijskih ispitivanja. Neispravnim je ocijenjeno svega jedan posto uzoraka.
Kontrola obuhvata voće i povrće, prethodno upakovanu hranu, žitarice, dodatke prehrani i druge proizvode. Posebna pažnja posvećuje se pošiljkama kod kojih su ranije utvrđene nepravilnosti, proizvodima za koje postoje upozorenja s tržišta regiona ili Evrope, ali i sezonskim namirnicama koje se u određenim periodima intenzivnije uvoze.
Kako je istaknuto u odgovoru za naš portal, važno je i to da se pošiljke koje su uzorkovane ne puštaju u promet prije dobijanja laboratorijskih rezultata. Ukoliko analiza pokaže odstupanja, uvoz se zabranjuje, a pošiljka se uništava ili vraća dobavljaču.
Međutim, u unutrašnjem prometu slika je nešto drugačija. Po nalogu republičke inspekcije, u protekle tri godine iz prometa je povučeno oko 6,6 tona različitih namirnica. Razlozi su bili neodgovarajuće deklaracije, promijenjena senzorna svojstva i istekao rok upotrebe.
Najčešće je riječ o proizvodima s kraćim rokom trajanja, poput mliječnih i mesnih proizvoda, osvježavajućih pića i konditorskih proizvoda.
Iz Inspektorata pojašnjavaju da u redovnim kontrolama inspektori rijetko zatiču veće količine hrane kojoj je istekao rok upotrebe, jer trgovci takve proizvode uglavnom sami povlače iz prodaje. Na osnovu uredne dokumentacije o otpisu, trgovci mogu ostvariti povrat dijela plaćenog poreza.
Građani rijetko prijavljuju neispravne proizvode
Zanimljivi su i podaci Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH. Iako godišnje zaprima u prosjeku oko 1.200 žalbi građana, a njihov broj posljednjih pet godina raste za nekoliko posto godišnje, manje od deset žalbi godišnje odnosi se na kvalitet i sigurnost prehrambenih proizvoda.
Još je indikativniji podatak da je ova institucija u posljednjih pet godina zaprimila samo jednu žalbu građanina koji je kupio proizvod koji je naknadno povučen s tržišta.
Iz Institucije ombudsmana za Oslobodjenje.ba navode da potrošači, s obzirom na rast ukupnog broja žalbi, postaju sve upoznatiji sa svojim pravima i mogućnostima koje im pruža Zakon o zaštiti potrošača.
Kada je riječ o odgovornosti, iz Institucije ističu da je ona prema potrošaču na strani trgovca, te da građani u slučaju kupovine neispravnog proizvoda mogu ostvarivati pravo na povrat novca ili naknadu štete.
Ko kontroliše hranu i vodu u BiH?
Kontrola sigurnosti hrane u Bosni i Hercegovini nije u nadležnosti samo jedne institucije. Kako za naš portal pojašnjavaju iz Agencije za sigurnost hrane BiH, službene kontrole provode nadležna inspekcijska tijela na državnom, entitetskom, kantonalnom i lokalnom nivou, kao i nadležni organi Brčko distrikta.
U zavisnosti od vrste hrane i faze proizvodnje ili prometa, kontrole obavljaju veterinarske, poljoprivredne, sanitarne i inspekcije za hranu. Agencija, s druge strane, prikuplja i obrađuje podatke o laboratorijskim analizama, na osnovu kojih izrađuje godišnje izvještaje o stanju u oblasti sigurnosti hrane.
Upravo ti podaci pokazuju da je tokom 2025. godine registrovano i 1.432 pojedinačna slučaja obolijevanja povezana s hranom. Među njima je bilo 567 slučajeva alimentarnih toksiinfekcija i intoksikacija, 540 salmoneloza i 325 enterokolitisa. U istom periodu nisu prijavljene epidemije u kojima je hrana potvrđena kao uzrok ili put prenosa.
Iako statistika pokazuje da je većina analiziranih uzoraka hrane bila u skladu s propisima, podaci o povučenim namirnicama, neodgovarajućim uzorcima vode i zabilježenim oboljenjima potvrđuju koliko je važan kontinuiran nadzor nad proizvodnjom, uvozom i prodajom hrane, ali i kontrola vode koju svakodnevno koristimo.
Treba naglasiti i da podaci nisu potpuni za cijelu Federaciju BiH. Do trenutka objavljivanja ovog teksta Federalna uprava za inspekcijske poslove nije dostavila odgovore na naša pitanja, zbog čega nije moguće napraviti cjelovit pregled količina povučene hrane i obavljenih kontrola na području cijele Federacije.
Za potrošače, na kraju, najvažnije je da proizvod koji plate i ponesu kući bude siguran za upotrebu, a da voda koju svakodnevno koriste, bez obzira na to dolazi li iz slavine ili flaše, ispunjava propisane zdravstvene standarde, piše Oslobođenje.


