U BiH je za pola godine uvezeno oko 7.664.594 kg luka, što su, kao i ranijih godina, ogromne količine koje dođu na naše tržište, a koje, prema riječima poljoprivrednika, potpuno ugrožavaju domaću proizvodnju.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, oko 118.333 kg bijelog i crnog luka, te praziluka je manje uvezeno nego u istom periodu lani. Tada je uvezeno 7.782.927,83 kg luka, ukupne vrijednosti 9.034.063,70 KM.
“Iz BiH je za šest mjeseci ove godine izvezeno 281.440 kg luka, čija je vrijednost iznosila 273.452,10 KM, dok je lani u istom periodu izvezeno 105.339 kg luka vrijednog 165.706,86 KM”, naveli su iz UIO BiH.
Najveće količine luka su, dodaju, uvezene iz Nizozemske i Srbije.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, za “Nezavisne novine” kaže da je to još jedan od pokazatelja da smo uvozno orijentisani kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja i da je to nešto što zaista ugrožava domaću proizvodnju.
“Ljudi se gube u planiranju i odlučivanju šta i kojom vrstom proizvodnje da se bave. Uzaludne su subvencije koje nudi Ministarstvo poljoprivrede, u smislu da bi se mogle povećati zasijane površine, kada uvijek imamo taj problem sa plasmanom, jer te dampinške cijene i proizvodi koji ulaze u BiH bez ikakvih ograničenja stvaraju konfuziju kod poljoprivrednih proizvođača, pa tako ljudi gube svaku stimulaciju da se bave tom proizvodnjom”, istakao je Marinković.
Kako kaže, iz tog razloga im pada proizvodnja, a s druge strane, prerađivači ili tržište zahtijevaju tu vrstu proizvoda.
“Onda uvoznici to opravdavaju nedostatkom domaće sirovine, a u stvari geneza ide obrnuto, tj. prekomjerni uvoz je izazvao pad domaće proizvodnje, što onda stvara prostor za nove proizvode i to su tzv. uzročno-posljedične veze koje mi imamo u poljoprivredi i koje nam narušavaju domaću poljoprivrednu proizvodnju”, rekao je Marinković.
I Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, za “Nezavisne” ističe da je takva situacija već godinama.
“Nema tu nikakve promjene dok god država ne progleda, i dok sistemski ne počne raditi na zaštiti domaće proizvodnje i poljoprivrednika. Do tada nam nema pomoći. Da li je uopšte normalno pomisliti na uvoz luka, a kamoli to raditi u državi koja može proizvesti sve što joj treba kad su u pitanju hrana i poljoprivredna proizvodnja, a da zadovolji godišnje potrebe. Mi smo sada spali ispod 20 odsto te proizvodnje, a sve ostalo uvozimo”, naglasio je Bićo.
Prema njegovim riječima, “tu nije kriv poljoprivrednik, već država koja neće da sistemski uredi tu oblast”.
“Uvozimo ono što može uspjeti u svakom dijelu zemlje”, dodao je on.
Jedan poljoprivrednik iz Glamoča, koji već desetak godina sadi bijeli luk, kaže da sve što posadi proda na domaćem tržištu. On navodi da je zbog vremenskih uslova ove godine nešto lošiji rod u odnosu na prethodnu.
“Prvom turom sam zadovoljan, dok je druga nešto lošija, i to zbog suše. Otprilike 30 odsto je manje prinosa bijelog luka nego prošle godine”, rekao je ovaj poljoprivrednik za “Nezavisne”.
Bijeli luk, navodi, sadi već desetak godina, s tim da ga ove i prošle godine prodaje po cijeni od 12 KM/kg, pišu Nezavisne novine.
