Pokrivenost uvoza izvozom u 2013. bila je 117 posto, ukupan izvoz u 2013, na pet kontinenata, u 60-ak država svijeta, 325 miliona KM • Zlodjela, poput avioraketiranja po civilima na Tešanjci sa stradanjem petero djece, nisu dobila ni deseti dio pažnje kakva je posvećena priči o navodnim ratnim zločinima nad Srbima, kaže u intervjuu za Oslobođenje načelnik Općine Tešanj.
Privredno ste čudo i, za razliku od ostatka države, raj za strane ulagače! Kako ste to uspjeli? Financial Times vas je uvrstio u 10 najboljih područja za investiranje u 2014/2015. u jugoistočnoj Evropi, dobili ste priznanje na nivou BiH kao jedna od najuspješnijih općina u kreiranju povoljnog poslovnog ambijenta!
– Nema čuda. Prestankom ratnih sukoba, u Tešnju su se svi okrenuli sanaciji štete, aktivnom traženju posla. U našoj općini ljudi nisu bili naviknuti da im država putem velikih sistema rješava zaposlenje. Lokalna samouprava je 2000. razvijala prve poslovne zone i pod povoljnim uslovima omogućavala investiranje, te gradila prateću infrastrukturu. Stanovništvo i poduzetni ljudi su krenuli u prve investicije, obnavljanje poslovnih veza, pokretanje proizvodnje. Koncept rada se zasnivao na tome da se lokalno uradi sve što je moguće, a onda kada to nije dovoljno, da se traži pomoć države. Ubrzali smo i pojeftinili administrativne procese. Prva smo općina u FBiH koja je uspješno emitovala općinske obveznice, te smo sredstvima iz obveznica i drugih izvora finansirali poslovnu infrastrukturu u zonama za investiranje. Pripremili smo i ponudu za brzo i jeftino investiranje radi brzog dolaska do radnih mjesta (oslobođeni naknada, taksi…). Uz sve to, razvijen je i uslužni sektor u bankarstvu, transportu, carini i drugim sadržajima koji su neophodni za uspješno poslovanje. Stoga, onaj ko dođe u Tešanj kao poduzetnik ili investitor, ne odlazi. Osim značajnih domaćih investicija: grupacije Hifa i AS, Madi, Pobjeda, FAD, Enker…, prisutne su investicije iz Njemačke, Slovenije, Italije i Holandije. I svi oni koji su došli kao investitori, nastavili su proširivati kapacitete, povećavati broj zaposlenih.
Kako tumačite sva ova negativna zbivanja koja traju već duže vrijeme uporedo sa uspjesima koji se u Tešnju postižu i u privrednim i u drugim oblastima, u čemu vidite njihovu suštinsku pozadinu?
– Na simboličkoj ravni, Tešanj je sredina koja je jasno politički, institucionalno, kada je trebalo i vojno, bila jedan od stubova odbrane ove države. Odbrana Tešnja imala je stratešku važnost u očuvanju državnosti BiH i ona je organizirana u skladu sa svim međunarodnim normama. Nažalost, kroz medijsku hajku i prilično vidljivu neprofesionalnost određenih institucija nastoji se plasirati neistina o karakteru rata na ovim prostorima, o časnoj i dostojanstvenoj odbrani Tešnja, o zajednici koja je bila organizirana i uvažavala druge i drugačije čak i u 268 dana potpune vojne opsade. Suočeni sa ovim i sličnim pitanjima, u Tešnju smo organizirali okrugli sto na kojem smo nastojali sagledati sve okolnosti i sve izazove sa kojima smo suočeni. U Centru za kulturu i obrazovanje objavljena je i knjiga “Tešanjski odgovor – Odbrana 1992-1995. godine i njene interpretacije”. Jedan od promotora knjige dr. Enver Kazaz rekao je slijedeće: “Tešanj baštini ogromnu civilizacijsku i kulturološku tradiciju i on je, dakle, u smislu simboličkog imaginarija bošnjačkog, jedan od glavnih toposa, jedno od glavnih mjesta u konstituisanju identiteta”. Kao takav, Tešanj posjeduje “simbolički kapital” uspješne bosanskohercegovačke općine. Onima koji žele stvoriti dojam da je BiH nemoguća država, da se ovdje desio građanski rat i da su jednaki žrtva i zločinac – ne odgovara ovakav Tešanj i ovakva slika o Tešnju.
Traka: Osim značajnih domaćih investicija: grupacije Hifa i AS, Madi, Pobjeda, FAD, Enker…, prisutne su investicije iz Njemačke, Slovenije, Italije i Holandije