Tešanj, oaza u kamenu

Tešanj, oaza u kamenu

184
0
PODIJELI

Tešanj kao grad prvi put se spominje 23. marta 1461. godine, u pismu u kojem papa Pije II poziva hodačasnike da hodočaste franjevačku crkvu svetog Jurja, nudeći im za uzvrat oprost od grijeha. Prijepis papinog pisma je sačuvan i danas se nalazi u Tajnom vatikanskom arhivu. Iste godine Tešanj se spominje i 18. septembra, u povelji čiji original danas nije sačuvan, a u kojoj posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević daruje Tešanj, kao krunsko dobro, svom stricu Radivoju.

U svojoj dugoj historiji bio pod osmanskom i austrougarskom vlašću. Najpoznatije gradske znamenitosti su stari grad, Eminagića konak i Gazi Ferhad-begova džamija, koja je vakuf poznatog tešanjskog vakifa Ferhad-bega, sina osmanskog dužnosnika i sestre sultana Sulejmana Veličanstvenog. Grad je poznat po kvaliteti mineralnih voda koje su dobile najveća svjetska priznanja za kvalitet.

Adis Tanović/ Al Jazeera

Sagovornici u obilasku Starog grada Tešanj i Eminagić konaka bili su Mensura Mujkanović, direkorica J.U. Muzej Tešanj i Miralem Alić, vodič kroz zbirke Muzeja.

Iz tešanjske čaršije sa našim sagovornicima uputili smo se u pravcu Starog grada. Na samom ulasku u tvrđavu kupovinom ulaznice dobili smo interesantnu uspomenu iz Tešnja. Naime ulaznica je izrađena kao razglednica sa motivom Tešnja, a djelo je akademskog slikara Ahmeta Hundura.

Prema riječima našeg sagovornika Miralema Alića, zaljubljenika u historiju, tradiciju, kulturu svoje zemlje, Stari grad Tešanj je jedna od najvećih utvrda u Bosni i Hercegovini, dominira gradom i smještena je u samom središtu stare čaršije, što je velika prednost u vremenu turističke ekspanzije i razvoja turizma. Podnožje tvrđave potiče iz ilirskog perioda, jer je njena gradnja u skromnijem izdanju krenula već u tom periodu.

Alić ističe da je na info tablama koje se nalaze uz cijelu tvrđavu opisan detaljan razvoj života na ovim prostorima, a posjetioci u obnovljenim kulama mogu vidjeti dvije muzejske postavke. Prva do koje dolazimo je Dizdareva kula, gdje je izložena postavka “Tešanj kroz stoljeća”, sa različitim eksponatima i informacijama obuhvataju period od srednjeg vijeka pa do Prvog svjetskog rata. U Kapetanovoj kuli posjetioci mogu uživati u izložbi koja pripada srednjovjekovnom periodu, a nosi naziv “Povelje i pečati srednjovjekovnih bosanskih vladara i vlastele”. Na vrhu tešanjske tvrđave koja dominira ovim prostorom pogledavši ovu izložbu posjetioci se uz predivan pogled mogu podsjetiti kakvo poštovanje je u jednom periodu imala Bosanska država. Dodaje da posjetioci nakon obilaska utvrde nerijetko pitaju za mineralne izvore kojih ima nekoliko na tešanjskom području i naravno za gastronomsku ponudu i tradicionalne proizvode tešanjskog kraja.

Adis Tanović/ Al Jazeera

Drugi naš sagovornik Mensura Mujkanović rukovoditeljica je JU Muzej Tešanj. Prethodno je obavljala poslove višeg kustosa historičara u istoj instituciji. Diplomu historičara stekla je 2009. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, sa temom Kolonizacija bosanskohercegovačkog prostora u rimskom periodu. Realizovala je mnoštvo autorskih i koautorskih izložbi, projekata i radionica. Autor je više članaka objavljenih u stručnim časopisima, i koautor jedne knjige.

  • Za početak našeg razgovora recite nam koji su sve narodi kroz stoljeća gradili i dograđivali Tešanjsku utvrdu ?

– Tešanjski stari grad čine gornji i donji dio koji su se etapno izgradili. Arheološki nalazi pronađeni na prostoru gornjeg dijela starog grada svjedoče da su tu prvo Iliri imali svoju utvrdu, koju su porušili Rimljani osvajanjem Bosne za vrijeme Batonovog rata 6. do 9. godine nove ere. Rimljani su na mjestu ilirske gradine izgradili svoje utvrđenje koje je razrušeno dolaskom Slavena na prostor Balkana, krajem VI i početkom VII stoljeća. Tešanjski stari grad je u kasnom srednjem vijeku bio u sastavu srednjovjekovne Bosne, i u posjedu srednjovjekovne usorske vlastelinske porodice Zlatonosovića. U kasnom srednjem vijeku, stari grad je prvobitno bio dvor koji će početkom 15. stoljeća dodatno promjeniti svoj izgled i prerasti u tvrđavu. To se desilo zbog različitih političkih prilika poput mađarskih provala u sjevernu Bosnu i jedno vrijeme zauzimanjem tešanjskog starog grada od strane Mađara.

Donji dio tešanjske tvrđave započele su graditi Osmanlije krajem 17. i  početkom 18. stoljeća. Osmanlije su prvo obnovile gornji dio grada, adaptiran na tadašnji način borbe, a zatim su izgradili i donji dio starog grada.

  • Eminagića konak je bosanska kuća, za koju slobodno možemo reći da je jedan od najljepših stambenih objekata u Bosni i Hercegovini, kojeg krasi tradicionalni način gradnje. Kao pripremu za naš razgovor obišao sam sobe i zaista ostao impresioniran izgledom i postavkama. Ko je i kada izgradio kuću, o čemu govore postavke, te na koji način  održavate kuću koja je također proglašena nacionalnim spomenikom BiH ?

– Eminagića kuću je izgradila porodica Eminagić iz Tešnja, polovinom 19. stoljeća. Svakako je najljepši stambeni porodični objekat građen tradicionalnim sistemom gradnje s prirodnim materijalima. U kući možete osjetiti i vidjeti kulturu stanovanja jedne bogate gradske porodice iz Tešnja iz 19. stoljeća. Etnološka postavka u kući još uvijek nije urađena, ali su izloženi najznačajniji predmeti: Kur`an časni iz kuće, tkani i vezeni predmeti, dijelovi tradicionalne nošnje iz Tešnja, tkalački stan, ibrici i drugi predmeti. Kuću nam održava servis za čišćenje iz Vukova i naši uposlenici.

  • Nedavno sam došao do podatka da se u Muzeju Tešanj čuva zastava Osmanske vojske, koja je korištena tokom „Mohačke bitke“, te da veliki broj gostiju iz Turske u Tešanj dolazi upravo zbog navedenog eksponata. Kako i na koji način je Muzej Tešanj došao u posjed ovog vrijednog eksponata, te gdje i kada je posjetioci Muzeja mogu pogledati?

– Na prvom spratu Dizdareve kule na starom gradu izložena je zastava iz bitke na Mohaču, od 29.8.1526. godine, poklon Muzeju Tešanj od porodice Šehagić iz Tešnja. Njihov predak, Feriz, je bio učesnik bitke ratujući na strani osmanskog sultana. Bitka na Mohaču je jedna od najvažnijih bitki u historiji Osmanskog carstva, pa i cijele jugoistočne i srednje Evrope. U ovoj bici su hrvatsko-ugarske snage, predvođene dvadesetogodišnjim kraljem Ludovikom II pobijeđene od strane osmanske vojske predvođene tridesetdvogodišnjim sultanom Sulejmanom I Veličanstvenim (Zakonodavcem). Na zastavi je izvezen natpis na arapskom jeziku koji u prijevodu glasi: „U ime Allaha Milostivog Samilosnog. Ti obraduj vjernike, a uspjeh i skoru pobjedu daje Allah.“ Kada dođu posjetioci iz Turske ili Mađarske naglasimo im u toku predavanja da ima izložena zastava iz bitke na Mohaču.

Izvor: Al Jazeera

Zanimljivosti s drugih portala:
loading...

NEMA KOMENTARA