11.3 C
Tešanj
Petak, 29 Marta, 2024

Tešanjski gradonačelnici 1878-1945

U organizaciji JU Opća biblioteka u Tešnju, a u okviru Dana grada Tešnja 2015 otvorena je izložba slika autora, našeg sugrađanina, Ahmeta Hundura pod nazivom Tešanjski gradonačelnici 1878-1945.

O slikama, autoru, ali i Tešnju na otvaranju izložbe govorio je prof.dr. Mirza Hasan Ćeman. Izložbu je otvorio načelnik mr. Suad Huskić

Autora izložbe Ahmeta Hundura (o kome sam pisao nakon izložbe koju je priredio u Ukusu) uglavnom okupiraju tešanjski motivi. Ovaj put su na platno preneseni portreti gradonačelnika i motivi starog grada. Ova izložba nije samo slikarski izazov nego i historijski jer je trebalo identifikovati sve gradonačelnike Tešnja od 1978-1945 (pa i dva predsjednika sreza). Pošto sam i sam istraživao ove podatke znam da je posebno nedostupan periodi od 1927-1938. godine. Upoznao me je Jasmin Mandžukić iz JU Muzej da on sada upravao prelistava arhivsku građu izvan Tešnja da bi dokumentovao redosljed tešanjskih gradonačelnika i odredio vrijeme u kome su obavljali ovu dužnost. Evo Ahmo ih je identifikovao i svaka historijska potvrda redosljeda i vremena (jer i sam autor je kod nekih fotografija uz datume ostavio upitnike) samo ide u prilog realizaciji ove ideje. Meni je davnošnja želja da u prijemnoj kancelariji općinskog načelnika na zidovima nađu svoje mjesto svi gradonačelnici, predsjednici sreza i predsjednici općine Tešnja od 1878. do 2015. godine Ovom izložbom Ahmet je iz, kako je sam kazao, veoma malih skeniranih segmenata fotografija nastojao da što vjernije prenese lik ljudi na platno u čije vrijeme i nije bilo puno pojedinačnog fotografisanja.

Izložba je popračena sa prospektom u kome se nalazi tekst (studija?) prof. Mirze Hasana Ćemana pod naslovom Urbanitet Tešnja kroz instituciju gradonačelnika, predsjednika opštine i načelnika općine.

Prof. Mirza Hasan arheolog, historičar i historičar umjetnosti je naše gore list. Rođen je u Jelahu 1949. godine (otac poznati bibliograf Mustafa). Studije historije, historije umjetnosti i arheologije završio je na Filozofskom fakultetu u Zadru te stekao zvanje diplomiranog arheologa, historičara umjetnosti i profesora historije. Postiplomske studije je završio na filozofskom fakultetu u Zagrebu, a doktorske studije iz historije (kulturalne) antropologije na Institutu Studiorum Humanitatis u Ljubljani gdje je 2006. godine odbranio doktorat. Na FIN-u u Sarajevu je završio poseban DIN program (Diploma u islamskim naukama).Radio je u Zemaljskom muzeju, a od 2007. godine radi kao profesor na Filozofskom i Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu.

Napisao je niz djela kao autor ili koautor, posebno na temu historije i arhitekture tešanjskih džamija(Ferhad-begoba džamija, Abdulah-pašina džamija, Ahmed-paša vakif džamije u selima Kalošević Kruštia kraj Tešnja-ova knjiga je u elektronskoj formi i može se preuzeti na adresi:www.ff.eizdavastvo.ba).

Izdvojio sam iz teksta segmente koji opisuju historijske uvjete u kojima su radili gradonačelnici čiji su portreti predmet izložbe:

U pravilu u gradovima BiH austro-ugarska okupaciona vlast nastojala je izgraditi most prema domaćim žiteljima navedenih mjesta. Stoga je pronađeno diplomatsko rješenje kojim je u većini slučajeva domaćim ljudima bilo prepušteno da vode poslove na domaćem tlu u području djelovanja lokalnih ureda (offica) i da, najčešće ceremonijalno, predstavljaju mjesnu (lokalnu) zajednicu u saobraćaju sa središnjom vlasti. Iako su suštinske institucije lokalne vlasti bile u pravilu u rukama stranaca, nova vlast je uvela instituciju gradonačelnika koji je pod svim ovim naslovom slovio u domaćoj sredini i ako su u službenim dokumentima navedena institucija i osobe koje su je obnašale bile jasno određena kao Bürgemeister (njem. sa značenejm gradonačelnik).

U vrijeme kraljevine Jugoslavije:

U svakom slučaju kada je gradonačelnik, odnosno opštinski (općinski načelnik ili načelnik sreza) kotara bio domaći čovjek, čovjek porijeklom iz tešanjske sredine, on se nalazio u veoma nezahvalnom položaju jer se od njega očekivalo provođenje političkih i ekonomskih interesa Kraljevine koji su bili oprečni interesima mjesne sredine-žitelja grada Tešnja i njegove teritorijalne upravne cjeline:općine (opštine ili sreza) kotara. Stoga je u ovom vremenu bremenitom raznorodnim poteškoćama ličnost gradonačelnika zahtjevala posjedovanje diplomatskih vještina i iskazivanja stalnog strpljenja kako bi u složenim političkom životu Kraljevine mjesen interese i iste dalje razvijala.


(Fotografije skenirane sa prospekta izložbe)

Tešanj.net

Povezane vijesti

Najnovije vijesti