7.2 C
Tešanj
Utorak, 5 Marta, 2024

Tužilaštvo BiH podiglo samo četiri optužnice za korupciju u 2023. godini

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ove godine je podiglo jednu optužnicu više za visoku korupciju u odnosu na prošlu godinu, ali je prepolovilo ukupan broj optužnica za korupciju, pokazuju podaci koje je prikupio Detektor.

Državni tužioci ove su godine svoj rezultat procesuiranja najznačajnije korupcije zaustavili na dvije optužnice za visoku korupciju. Njima je obuhvaćeno ukupno 16 osoba i firmi, piše Detektor.

Manje nego prošle godine

Sa ukupno četiri optužnice za korupciju u 2023. godini protiv 14 osoba i četiri firme, državni tužioci su podigli manje optužnica nego prošle godine kada su optužili 19 osoba u osam optužnica.

“Smatramo da su posljednje aktivnosti pokazale da smo opredijeljeni i sposobni da se efikasno borimo protiv korupcije visokog nivoa i tako ćemo nastaviti i dalje”, smatraju u Tužilaštvu BiH.

Oni su za Detektor 27. decembra najavili da do kraja godine očekuju još optužnica za visoku korupciju.

Ove godine Državni sud je najviše kazni za koruptivna djela izrekao nakon što su tužioci postigli sporazum o priznanju krivnje.

Evropska unija već je ranije kritikovala rezultate BiH u suzbijanju korupcije, navodeći da su i dalje zanemarivi zbog neefikasnosti i političkog uplitanja.

Prve krivce Damjan Ožegović, viši istraživač u Transparency Internationalu u BiH, vidi u tužiocima i naglašava da se pred pravosudnim institucijama najčešće procesuiraju osobe koje su izgubile političku moć.

“Postoji strah kod tužilaca, ali i postoje lica koja se smiju i ne smiju procesirati, te politička konotacija kojom se kaže ko se treba procesuirati”, smatra Ožegović.

Najobimniju optužnicu protiv 15 fizičkih i pravnih osoba koje se terete za organizirani kriminal, zloupotrebe položaja ili ovlasti, sklapanje štetnog ugovora i pranje novca, te druga djela koja su počinjena između 2005. i 2016. godine u kompaniji “Bosnalijek”, Tužilaštvo je podiglo u augustu ove godine.

Optužnica protiv Uzunovića

Prema optužnici, Nedim Uzunović kao organizator, sa više drugih osoba – djelujući kao organizirana skupina, zbog ostvarivanja nezakonite imovinske koristi, a suprotno interesima kompanije “Bosnalijek” – vršio je finansijske transakcije putem više offshore kompanija registriranih na Britanskim Djevičanskim Otocima i Sejšelima, u korist računa kompanija u Latviji, Kipru i drugim zemljama, a za navodne marketinške ili konsultantske usluge koje nisu izvršene.

Tužilaštvo navodi da, prema prikupljenim dokazima, nezakonita imovinska korist u ovom predmetu sa koruptivnim krivičnim djelima, kao i pričinjena šteta, iznosi više od 10,8 miliona maraka.

Osim ove, početkom godine je podignuta optužnica protiv Dragana Šojića, nekadašnjeg direktora Službe za zajedničke poslove institucija Bosne i Hercegovine. On je optužen za zloupotrebu položaja ili ovlasti, na način da je u periodu od 2018. do 2022. godine sebi pribavio nezakonitu imovinsku korist, te nanio štetu budžetskim sredstvima i resursima institucije na čijem se čelu nalazio.

Šojić je, prema optužnici, zloupotrebljavao službena vozila kako bi više puta privatno putovao u inostranstvo, bez službenih naloga i potrebne procedure. Ista optužnica navodi da je u putne naloge unosio neistinite podatke o navodnom kretanju vozila unutar BiH, zatim netačne podatke o službenim putovanjima, boravku na poslu i prisutnosti na radnom mjestu kada nije bio tu, a sve kako bi ostvario pravo na platu i naknade iz radnog odnosa.

Hvale se optužnicama

Prema Izvještaju Evropske komisije za BiH za 2023. godinu, ukupni rezultati u sprečavanju i suzbijanju korupcije, uključujući i koruptivne radnje na visokom nivou, i dalje su minorni zbog operativne neefikasnosti i političkog uplitanja.

“Bosna i Hercegovina je između rane faze i određenog nivoa pripremljenosti u prevenciji i borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Nije postignut napredak u borbi protiv korupcije”, navodi se u Izvještaju.

U istom izvještaju se dodaje da loše funkcioniranje pravosudnog sistema i dalje ugrožava borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, i onemogućava da građani ostvaruju svoja prava.

Iz Državnog tužilaštva hvale se optužnicama protiv funkcionera u državnim agencijama i institucijama i posebno okončanjem predmeta za korupciju pri konkursnoj proceduri u Graničnoj policiji te radom na predmetima sa dokazima iz SKY i Anom aplikacija.

O rezultatima rada za ovu godinu javnost će biti detaljno upoznata nakon sačinjavanja izvještaja i inofrmacije o radu za 2023. godinu.

Ali oni nisu direktno odgovorili na upit o tačnom broju optužnica za korupciju u ovoj godini. Detektor je broj zasnovao na saopštenjima Tužilaštva i broju objavljenih optužnica na njihovoj internet stranici.

Četiri optužnice za godinu

Na nedavnoj konferenciji o integritetu pravosuđa i procesuiranju korupcije u BiH Milanko Kajganić, glavni državni tužilac, kazao je da je institucija koju vodi opredijeljena za rad na predmetima korupcije.

“Nezadovoljni smo kaznenom politikom koja nije adekvatna i nema svrhu generalne prevencije”, kazao je Kajganić i dodao da je institucionalni način rješenja takav da svi moraju biti u lancu borbe protiv korupcije.

Ožegović dijeli ovakvo mišljenje i navodi da su kriva i tužilaštva, ali i sudije za slabo procesuiranje korupcije, oslobađajuće presude ili minimalno izrečene kazne.

“Sudije bi trebalo da pregledaju optužnicu prije nego što je potvrde, a oni to ne rade, ne posvete ni onaj minimum pažnje”, kaže on dok naglašava da nema puno primjera procesuiranja osoba koje i dalje imaju političke pozicije.

Tako su ove godine, osim dvije optužnice za visoku korupciju, podignute još dvije za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, te pronevjeru u službi.

Bahrija Čikarić je optužen za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, odnosno da je od 19. septembra 2018. do 20. maja 2020. godine, na mjestu rukovodećeg državnog službenika Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDEEA), neovlašteno koristio službeno vozilo Agencije u privatne svrhe. Prema optužnici, tako je prešao ukupno 20.440 kilometara.

Dejan Pudar je optužen za pronevjeru u službi, odnosno da je kao osoba ovlaštena za podizanje i rapolaganje novca u Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) tokom 2014. i 2015. godine podigao više od 372.000 maraka, a onda – kako bi sebi pribavio protivpravnu imovinsku korist – privojio iznos veći od 276.000 maraka.

Presude po sporazumima

Ožegović kaže da je teško računati na pomake u procesuiranju visoke korupcije.

“Činjenica je da se procesuiraju neka nižerangirana lica i u odnosu na njih je riječ o djelima počinjenim prije deset godina”, kaže Ožegović i navodi kao primjer predmet protiv Selme Cikotića.

Početkom decembra Cikotić je prvostepenom presudom osuđen na tri godine zatvora zbog zloupotrebe položaja ili ovlaštenja.

Proglašen je krivim da je u vrijeme dok je obavljao dužnost ministra odbrane BiH, prilikom planiranog rješavanja viškova naoružanja, pogodovao firmi “Scout” iz Zagreba na štetu Bosne i Hercegovine.

On je, prema zvaničnoj biografiji, obavljao ovu dužnost od aprila 2007. godine do februara 2012. godine.

Prema presudi Državnog suda, Cikotić je 2009. i 2010. godine potpisivao rješenja i anekse na ugovore, kojima su mijenjane prvobitno ugovorene stavke, a na štetu BiH.

Selmo Cikotić, prvostepenom presudom osuđen na tri godine zatvora

Osim Cikotića, Sud BiH je u nekoliko predmeta donio presude na osnovu sklopljenih sporazuma o priznanju krivnje, a jedna od njih se odnosi na optužnicu u predmetu visoke korupcije koja je podignuta 2022. godine. Zbog koruptivnog djelovanja tokom konkursa za zaposlenje u Graničnoj policiji, nezakonitog zahtijevanja i primanja velikih iznosa novca od kandidata u procesu, kao i drugih djela, osuđeni su Rejhan Raković, Ensar Salčinović, Kenit Čakić, Armin Otuzbir, Mirza Ramljak i Ivica Sabljo.

U odvojenim predmetima je Rakoviću izrečena kazna od četiri godine zatvora, Čakić i Salčinović su osuđeni na po godinu zatvora, dok su Otuzbir, Sabljo i Ramljaka osuđeni na uslovne kazne.

Državni sud je po zaključenom sporazumu sa Tužilaštvom na uslovnu kaznu osudio i Sabita Ćurovca, uposlenika Uprave za indirektno oporezivanje, zbog primanja nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem.

Po sporazumu su osuđeni i Nedžad Omerović, Stevan Teletina i Mirolav Bovan za primanje dara ili drugog oblika koristi te neprijavljivanje krivičnog djela. Bovanu i Teletini su izrečene uslovne kazne, dok Omerović treba platiti novčanu kaznu od dvije hiljade maraka.

Zbog iskorištavanja položaja radnog mjesta, i Jasmin Buljugić je po sporazumu osuđen na uslovnu kaznu.

Sud BiH je Borisa Kordića i Josipa Kvesića pravosnažno proglasio krivim što su, u svojstvu službenih lica Službe za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH, počinili organizirani kriminal u vezi sa zloupotrebom položaja ili ovlaštenja i iznudom, te je Kordić osuđen na 12 i po, a Kvesić na osam i po godina zatvora. Iz Tužilaštva BiH su pozdravili ovu presudu.

“Tužilaštvo BiH ističe da se samo pooštrenom kaznenom politikom pravosudne institucije i agencije za provođenje zakona mogu uspješno boriti protiv korupcije, te postići generalnu prevenciju na smanjenju ovih pojava u Bosni i Hercegovini, naročito kada se radi o predmetima u kojima su optuženi zvaničnici najviših institucija vlasti i ovlaštene službene osobe”, navodi se u saopćenju ove institucije iz novembra ove godine.

Kordiću i Kvesiću bit će oduzeto 60.000 maraka imovinske koristi.

Advokat Esad Fejzagić, bivši sudija i tužilac, za Detektor kaže da postupanje po zakonu podrazumijeva sklapanje sporazuma, s ciljem bržeg i efikasnijeg rješavanja predmeta.

“Jasno je da on podrazumijeva blažu kaznu, ali bi trebalo od predmeta do predmeta analizirati šta bi bilo, šta bi se dokazalo da je proces tekao. Vjerovatno ima slučajeva gdje i sudija i tužilac razmišljaju ‘bolje vrabac u ruci, nego golub na grani’“, kaže on.

Tri godine od početka suđenja Fadilu Novaliću i drugima očekuje se izricanje drugostepene presude za zloupotrebe pri nabavci respiratora

Donesena je i presuda protiv Petra Mitrovića, koji je za primanje dara i drugih oblika koristi osuđen na kaznu zatvora od pet mjeseci, a proglašen je krivim što je kao granični policajac primio dar u iznosu od 20 eura, što je najmanji iznos pribavljene koristi koji se oduzima.

Početkom aprila Sud BiH je prvostepenom presudom osudio bivšeg federalnog premijera Fadila Novalića, suspendovanog direktora Federalne uprave civilne zaštite Fahrudina Solaka i vlasnika firme “F.H. Srebrena malina” Fikreta Hodžića na ukupno 15 godina zatvora za zloupotrebe prilikom nabavke respiratora vrijednih 10,5 miliona maraka tokom pandemije korona virusa. Istom presudom je bivša federalna ministrica finansija Jelka Miličević oslobođena optužbe za nesavjestan rad u službi.

Pola godine nakon izricanja prvostepene presude, Tužilaštvo je u žalbi zatražilo njeno ukidanje u oslobađajućem dijelu, dok su Odbrane predložile ukidanje u osuđujućem dijelu, oglašavanje Suda nenadležnim ili otvaranje pretresa pred Apelacionim vijećem Državnog suda.

Odluka Apelacionog vijeća još uvijek nije donesena.

Tužilaštvo BiH zadovoljno je presudama za korupciju ove godine, naročito pravosnažnom presudom bivšim zvaničnicima Službe za poslove sa strancima BiH, koji su osuđeni na kazne zatvora od 12,5 i osam i po godina, što su do sada najviše izrečene kazne za korupciju.

“Dalje, zadovoljni smo da su donesene prvostepene osuđujuće presude u predmetima Novalić i dr. (Respiratori) i Selmo Cikotić, s tim da nismo zadovoljni oslobađajućim dijelovima presuda i visinom izrečenih kazni, zbog čega smo podnijeli žalbe”, naveli su iz ove institucije.

Iz Delegacije Evropske unije u BiH navode da sankcije u predmetima korupcije nisu dovoljno efikasne, odvraćajuće ili srazmjerne.

“Česti su sporazumi o priznanju krivnje, a prečesto se izriču blage sankcije bez dovoljnog obrazloženja. Zatvorske kazne su često uslovne ili se čak mijenjaju za novčane, što ima slab odvraćajući efekat”, navode iz Delegacije.

 

Povezane vijesti

Najnovije vijesti