Zbog rasta kamata veliki broj korisnika kredita u susjednoj Srbiji suočava se s rastom iznosa mjesečnih kredita ugovorenih po promjenjivoj kamatnoj stopi, a, kako prenose srbijanski mediji, na udaru je oko 150.000 korisnika stambenih kredita, čije se rate povećavaju za 10-20, pa i stotinjak eura mjesečno.
Prema riječima direktora Udruženja banaka u BiH Berislava Kutlea, posebnih problema u našoj zemlji još nema jer, i u slučajevima kada se banke odlučuju na novi obračun, promjene nisu velike.
Velika razlika
– U Srbiji imaju dinar i inflaciju na dinar, tako da je njima referentna kamata Narodne banke Srbije. Prema inflaciji koja je u Srbiji, oni određuju zaštitu i granicu kamate na sredstva. Zato je i razlika u odnosu na BiH, jer ovdje banke ne mogu mimo Euribora budući da nije ni ugovoreno tako – pojašnjava Kutle.
U jednoj od banaka koju smo kontaktirali kazali su nam da su iznosi rate kredita kod jednog broja korisnika povećani za 1 do maksimalno 10 KM. Korekcije zavise od perioda zaključenja ugovora o kreditu, koliko je tada iznosila vrijednost Euribora, iznosa i roka otplate kredita.
– Najveći broj banaka je dizao ratu kredita. Sve banke koje imaju ugovoren Euribor plus naknadu imaju pravni osnov da to urade. Jedan dio banaka je iz svojih i marketinških razloga odlučio da to neće činiti do Nove godine, jer se bankarski troškovi nisu povećavali – kaže Kutle.
Odmah ulagati
Ističe da su kamatne stope bez obzira na promjene i dalje dosta niske te da krediti imaju smisla ako ih korisnici pravilno investiraju.
– Kamate su najniže u povijesti, pa i s ovim podizanjem su izuzetno niske, a znamo da je inflacija u BiH oko 16 posto. Dakle, ko danas digne kredit i pametno ga uloži, za godinu ima minimalno 10 posto zarade. Građani itekako moraju voditi računa o tome za što uzimaju kredit i koliki je njihov realni budžet, jer kamate su posljedica, a ne uzrok problema – pojašnjava Kutle.
Pad potražnje
Kutle naglašava da bez rasta kamata na depozite kako bi se oni zadržali na računima, a ne usmjeravali u potrošnju, inflacija neće biti zaustavljena.
Kako kaže, pad potrošnje utječe na smanjenje potražnje, pa time i zaustavljanje poskupljenja.
Izvor: crna-hronika