U Bosni i Hercegovini se danas održavaju Opći izbori, biračka mjesta otvorena...

U Bosni i Hercegovini se danas održavaju Opći izbori, biračka mjesta otvorena od 7 sati

73
0
PODIJELI
Foto: Klix.ba

U Bosni i Hercegovini se danas provode Opći izbori, a biračka mjesta otvorena su jutros u 7 sati. Građani će moći glasati sve do 19 sati kada se biračka mjesta zatvaraju, čime će se ujedno okončati ovogodišnja izborna šutnja.

Izborna kampanja zvanično je otpočela 2. septembra i završena je jučer u sedam sati ujutro kada je nastupila predizborna šutnja uoči konačnog izbora novih predstavnika na Općim izborima 2022. godine.Mjesec dana prije počeo je period predizborne kampanje, u kojoj su politički subjekti imali priliku da upoznaju birače i javnost o vlastitim programima i kandidatima, a bio je to ujedno i početak monitoringa izbornog procesa.

Ove godine, građani širom BiH biraju ukupno 518 članova organa vlasti na državnom, federalnom i kantonalnom nivou. Biraju se nove skupštine kantona, entitetski i državni parlament te vrhovni šef države Predsjedništvo BiH.

Ovjereno je 145 političkih subjekata (90 političkih stranaka, 17 nezavisnih kandidata i 38 koalicija) za učešće na izborima, međutim na glasačkom listiću će se naći ukupno 127 političkih subjekata jer se 8 stranaka pojavljuje na izborima samo u okviru koalicije, a 10 političkih stranaka nemaju ovjerene kandidatske liste. Ovjereno je i na glasačkim listićima se nalaze imena 7.258 kandidata.

Ukupno su 3.368.666 birača upisana u izvode iz Centralnog biračkog spiska za Opće izbore 2022. godine i to: broj redovnih birača je 3.277.490, broj birača sa statusom raseljene osobe koji glasaju u odsustvu je 6.124, broj birača sa statusom raseljene osobe koji glasaju lično je 15.086, broj birača koji glasaju putem pošte je 63.264 i broj birača koji glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH je 6.702.

Veći postotak izlaznosti znači i veće šanse za promjene i eventualno kvalitetniji izbor onih koji će voditi državu u naredne četiri godine. Do sada je prosjek izlaznosti bio između 54 i 56 posto, što je premalo da bi se ostvairle neke značajnije promjene.

Najveći postotak građana na izbore je izašao 1996. odmah nakon rata i to preko 80 posto. Onda se postotak onih koji glasaju od ciklusa do ciklusa smanjivao, tako da danas na izbore izlazi tek nešto više od 50 posto stanovništva sa pravom glasa.

Iako se ponovo predviđa veoma niska izlaznost, građani sami imaju priliku da to promjene. Politika nikada nije bila “bliža” građanima zahvaljujući između ostalog i utjecaju društvenih mreža, te se čini da je involviranost građana u sam izborni proces ovoga puta nešto veća, piše Klix.

NEMA KOMENTARA