Građani Evropske unije i Zapadnog Balkana imaju različite životne prioritete i poglede na budućnost, sudeći po novom istraživanju Eurobarometra koje je provedeno u proljeće 2025. godine.
Dok su građani EU-a i dalje fokusirani na sigurnosna pitanja vezana uz rusku invaziju na Ukrajinu, na Zapadnom Balkanu su više zabrinuti zbog poskupljenja namirnica, kriminala, korupcije i kvalitete zdravstvene zaštite, piše Radio Slobodna Evropa.
Istraživanje Eurobarometra pokazalo je i razlike između zemalja Zapadnog Balkana, posebno Srbije i ostatka regije po pitanju optimizma, povjerenja u EU, nepovjerenja u NATO, te same podrške mogućem članstvu.
Tri godine zaredom više od četvrtine ispitanika iz 27 zemalja slaže se da rat u Ukrajini predstavlja direktnu prijetnju sigurnosti EU-a gdje petina (20 posto) daje prioritet obrani i sigurnosti.
Zapadni Balkan se fokusira na svakodnevno preživljavanje. U usporedbi s istim istraživanjem provedenim jesenas, Sjeverna Makedonija bilježi najveći porast zabrinutosti zbog kriminala, a Kosovo zbog rasta cijena.
Kosovo se ističe u usporedbi s ostatkom Zapadnog Balkana po optimizmu gdje je 76 posto ispitanika zadovoljno tržištem rada.
Oko 40 posto ispitanika u ostalim zemljama smatra da je mogućnost pronalaska posla u njihovoj zemlji dobra, što je u prosjeku Evropske unije.
U usporedbi s jesenskim istraživanjem Eurobarometra, Albanija istovremeno bilježi najveći rast optimizma od 17 posto, a BiH pesimizma od šest posto.
Što se tiče opće situacije u zemlji, dvije trećine ispitanih u Srbiji smatra da je ona loša, što je ujedno i najveći rast negativnog pogleda na stanje u zemlji od 19 posto.
Nasuprot svima, gotovo 80 posto ispitanika na Kosovu je stanje u svojoj zemlji ocijenilo dobrim.
Pesimizam po ovom pitanju najviše je porastao u Srbiji, za 19 posto, u usporedbi s oktobrom 2024. godine.
Ispitanici u Crnoj Gori i na Kosovu su optimisti po pitanju budućnosti njihovih zemalja.
U Bosni i Hercegovini isti udio smatra da je njihova zemlja na krivom putu, što je 14 posto negativnija percepcija u usporedbi s istraživanjem iz jeseni 2024. godine, nakon Srbije gdje je porast pesimizma iznosio 11 posto.
Dok većina građana EU i Zapadnog Balkana misli da se njihovi životi neće promijeniti u sljedećoj godini, optimizam sija na Kosovu i u Albaniji.
U ove dvije zemlje većina vjeruje da će im se život poboljšati, dok se svaki peti ispitanik u Srbiji i u Sjevernoj Makedoniji plaši da će ih čeka gori život.
U usporedbi s istim istraživanjem provedenim u jesen 2024. godine, u Crnoj Gori je za 20 posto povećan broj onih koji misle da će sve ostati isto, dok su u ostatku regije otprilike isti rezultati.
U Srbiji, Crnoj Gori, te Bosni i Hercegovini većina građana predviđa pogoršanje opće situacije u svojim zemljama tokom sljedeće godine.
Kosovo i Albanija ponovno su mimo trenda, gdje većina ispitanika očekuje poboljšanje u budućnosti i to više nego jesenas.
Pesimizam je u proteklih pola godine najviše porastao u BiH, za šest posto.
Članstvo u EU i dalje ostaje privlačno za zemlje Zapadnog Balkana – osim u Srbiji.
Entuzijazam je i dalje najsnažniji u Albaniji i Crnoj Gori, gdje većina vjeruje da bi članstvo koristilo njihovim zemljama.
U Srbija jednak broj ispitanika pristupanje EU vidi kao dobro, loše, odnosno neutralno.
U Crnoj Gori je zabilježen najveći porast optimizma u odnosu na jesensko istraživanje, za 13 posto.
EU uživa snažno povjerenje u Crnoj Gori, Albaniji i na Kosovu, što se poklapa s njihovim proeuropskim orijentacijama.
Nasuprot tome, 57 posto ispitanih u Srbiji kaže da ne vjeruje EU. Što se tiče građana EU, 52 posto ih vjeruje evropskim institucijama, a 41 posto ne.
U usporedbi s prošlim istraživanjem, povjerenje je, otprilike, na istom nivou kao i prošle godine, uz porast od devet posto na Kosovu.
Nepovjerenje u NATO u Srbiji još je izraženije, gdje 92 posto ispitanika koji ne vjeruju ovoj organizaciji.
Na Kosovu je suprotno, gdje 95 posto kaže da vjeruje NATO-u.
Sjevernoatlantskom savezu vjeruje većina građana EU i više od 60 posto ljudi u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji koje su zemlje članice.
Najveći rast povjerenja u NATO u proteklih pola godine zabilježen je u Bosni i Hercegovini, za 11 posto.
