U sarajevskim školama trenutno nedostaje najviše nastavničkog kadra iz predmeta matematika, informatika, njemački jezik, razredna nastava i tehnička kultura, zbog čega u školama na određeno vrijeme mogu biti zaposleni nastavnici koji nemaju propisane kvalifikacije, propisan profil i stručnu spremu.
“Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u Kantonu Sarajevo jasno definira na koji način i kako mogu u školama podučavati lica koja nemaju završen nastavnički fakultet, odnosno da izuzetno u nedostatku nastavnika sa odgovarajućim kvalifikacijama, na određeno vrijeme mogu biti zaposleni nastavnici koji nemaju propisane kvalifikacije, propisan profil i stručnu spremu”, navode iz Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo na upit “Nezavisnih novina”.
Iz Ministarstva pojašnjavaju da nastavu koju izvode nastavnici bez odgovarajućih kvalifikacija, verificira na kraju polugodišta odnosno nastavne godine nastavnik koji ispunjava uslove u skladu sa ovim zakonom i propisima kojima je uređena ova oblast.
Elma Dizdarević, predsjednica Upravnog odbora Vijeća roditelja KS, ističe da je nedostatak kadra, naročito u srednjim školama, jedan od gorućih problema u obrazovanju, te da osobe bez odgovarajućih kvalifikacija drže nastavu kako se ne bi gubili časovi, ali sve se to odražava na kvalitet nastave.
“Kada asistent u nastavi mijenja nastavnika matematike, naravno da se to odražava na kvalitet nastave. Obrazovanje je u velikom problem, a to je pokazalo i TIMSS istraživanje, da su rezultati učenika iz BiH ispod međunarodnog prosjeka. TIMSS je najbolji pokazatelj na kojem nivou se nalazi naše obrazovanje”, kazala je Dizdarevićeva.
Kako je ranije objavila Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, učenici 4. razreda u Bosni i Hercegovini su, u okviru međunarodnog istraživanja TIMSS 2023, na testu iz matematike ostvarili 447 bodova, a na testu iz prirodnih nauka 448 bodova, a postignuće ostvareno na oba testa pozicionira Bosnu i Hercegovinu ispod prosjeka TIMSS skale koji iznosi 503 boda za matematiku i 494 boda za prirodne nauke i razlika u odnosu na prosjek je statistički značajna.
Iz Ministarstva ističu da sistemi širom svijeta razvijaju različite modele i pristupe kako riješiti pitanje deficitarnosti zanimanja.
Stoga je na prijedlog Ministarstva za odgoj i obrazovanje, Vlada KS usvojila Posebni program Vlade za deficitarna zanimanja u osnovnom i srednjem odgoju i obrazovanju u kantonu, za period 2024-2029. godina”, navode iz Ministarstva.
Iz Ministarstva pojašnjavaju da program obuhvata niz aktivnosti koje će provoditi Ministarstvo u saradnji sa Institutom za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja KS, osnovnim i srednjim školama te djelomično sa nevladinim i realnim sektorom.
“Cilj programa je omogućiti adekvatno razumijevanje tržišta rada i planiranje intervencija u obrazovnom sektoru, sa posebnim naglaskom na deficit nastavnog kadra. Jedan od ključnih ciljeva programa je osigurati kvalitetan kadar u obrazovanju. Program će kroz svoje aktivnosti težiti unapređenju kvalitete obrazovanja i osiguravanju stabilnog i stručnog nastavnog kadra koji može odgovoriti na izazove savremenog obrazovnog sistema”, navode iz Ministarstva.
Ministarstvo za odgoj i obrazovanje u okviru Posebnog programa Vlade za deficitarna zanimanja u osnovnom i srednjem odgoju i obrazovanju trenutno radi na pripremi evidencije nastavnika koji su stekli uslove za penziju, ali još rade u školama u skladu sa Kolektivnim ugovorom za djelatnost predškolskog odgoja i osnovnog odgoja i obrazovanja u KS i Kolektivnim ugovorom za djelatnost srednjeg obrazovanja u KS.
“Ovi ugovori omogućavaju za određena radna mjesta da radnik ostane na poslovima koje je do tada obavljao u cilju održavanja kontinuiteta odgojno-obrazovnog procesa i zbog deficitarnosti kadra još jednu nastavnu godinu”, navode iz Ministarstva
Neki od razloga koji su doveli do deficitarnosti određenog kadra, smatraju iz Ministarstva, su velika fluktuacija nastavničkog kadra, nezainteresiranost za nastavnički studij, degradiranost nastavničke profesije u društvu, medijsko propagiranje negativnih situacija iz područja odgoja i obrazovanja, nedovoljno razvijanje brižnog i empatičnog mišljenja kod učenika, koji bi se kasnije odlučili za neku od pomažućih profesija, u koju spada i nastavnička.
Prema informacijama iz resornog ministarstva, podaci iz ankete provedene u osnovnim i srednjim školama u januaru u školskoj 2023/2024. godini, pokazali su da je u školama najteže obezbijediti zamjenu za nastavnike njemačkog jezika, engleskog jezika, matematike, informatike, fizike, tehničke kulture, muzičke kulture i razredne nastave.
Također, podaci su pokazali da direktori škola nemaju zaključen ugovor o radu na početku školske godine, a po okončanju konkursne procedura, najčešće iz predmeta matematika, fizika, informatika, njemački jezik i razredna nastava, pišu Nezavisne novine.
