Iako općina Usora spada među najmanje lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini, ovdje na posao dolaze stanovnici iz okolnih i udaljenijih mjesta.
Zahvaljujući stranim firmama, u Usori je izvoz veći od uvoza. Za ove krajeve već duže od pola vijeka karakteristično je iseljevanje stanovništva, ali u posljednjih nekoliko godina neki od njih se vraćaju kući i zapošljavaju u lokalnim firmama, koje su pretežno u stranom vlasništvu.
Iz današnje općine Usora lokalni stanovnici su zbog posla odlazili u inozemstvo i za vrijeme bivše Jugoslavije.
Mještanin Juro Rajkovača ističe da je on 1972. godište, a da je njegov otac na rad u Njemačku otišao 1969.
– Znači, osamdeset posto stanovništva bivšeg Doboja, Tešnja, a sada općine Usora je radilo u inozemstvu, znači, Njemačka, Austrija, Švicarska – kaže on.
Iseljavanje lokalnih stanovnika je postalo masovnije u posljednjih tridesetak godina. Nekad je u inostranstvo išao samo otac, dok su u posljednjim decenijama odlazile cijele porodice.
– Tu sam se oženio. Imam i djecu i nismo nikad planirali da napustimo ovo područje. Sad, novi je trend vraćanje, pošto ni gore nije ni bajno ni sjajno, ni u Evropi, bilo gdje – veli Juro za BHRT.
Miroslav Matić se sa porodicom vratio u Usoru poslije 25 godina života i rada u Njemačkoj. U rodnom kraju zaposlili su se i on i njegova supruga.
– Kad radi dvoje, dobro je i ovdje i gore. A, i gore je teško, kad imate malu djecu, pa žena ne radi, onda, ako radi samo muž, onda nije baš lako – kaže on.
Najviše ljudi iz Usore zaposleno je u izvozno orijentiranim firmama u stranom vlasništvu. Lokalnih stanovnika nema dovoljno, pa ovdje na posao dolaze i stanovnici susjednih i udaljenijih mjesta.
– Naši zaposleni dolaze, naravno, sa općine Usora, ali i šire. To su Jelah, Doboj, Teslić, Žepče, Derventa, Maglaj, a u ovoj godini planiramo do nekih 80 novih zaspolenika, odnosno planiramo preći tu neku brojku od 300 zaposlenih – kaže psihologija iz Usore Josipa Matošević.
Nakon posla u Jajcu i Doboj Jugu, mladi stručnjak iz Kalesije radi u Usori. Njegova dva brata su u Njemačkoj.
– Nisam otišao za braćom. Imao sam tendenciju, dok sam studirao, da odem u EU, međutim, nije se nešto sve posložilo, tako da sam, možda, kroz studije natjerao sebe da završim tu fakultet i da nastavim stvarati karijeru u Bosni i Hercegovini – rekao je mašinski inženjer Nermin Muhamedbegović.
U ovoj lokalnoj zajednici radi više od 2.000 ljudi. Zbog širenja proizvodnje, lokalna samоuprava se našla u problemima.
Načelnik općine Zvonimir Anđelić kaže da općina nema dovoljno zemljišta, javnog, općinskog, što bi mogla ponuditi, tako da se zemljišta moraju kupovati od privatnih osoba.
– Cijene su drastično poskupile zadnjih godina, tako da se ovdje proda pet duluma za milion maraka, što je nepojmljivo za ovako malu sredinu, za оvakvu situaciju – kazao je on.
Izvoz iz Usore gotovo je dvostruko veći od uvoza zahvaljujući pretežno stranim firmama, koje stalno traže nove radnike. Broj povratnika iz inozemstva i dalje je višestruko manji od broja stanovnika Usore koji žive i rade u državama Evropske unije. Do prije nekoliko godina, međutim, povratak iz inozemstva i zapošljavanje u Usori bili su nezamislivi.