Niz je faktora koji utječu na konzumaciju alkohola u društvu, a stres u kriznim vremenima ili kolektivna trauma u društvima koja se teško oporavljaju od posljedica ratova u vrhu su liste. To je jedan od mogućih razloga zbog kojih se BiH nalazi u gornjem dijelu tabele država svijeta prema prosječnoj potrošnji alkohola po stanovniku.
Sedam mjeseci
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, tokom prvih sedam mjeseci ove godine, u BiH je uvezeno gotovo 106.000 tona alkoholnih pića, čija je ukupna vrijednost 169.926.552 KM. Najveći dio odnosi se na pivo, uglavnom iz Srbije i Hrvatske, pa je do kraja jula uvezeno više od 94,5 tona, plaćenih blizu 103,5 miliona KM.
Rakije, likere i ostala žestoka pića sa sadržajem alkohola manjim od 80 posto platili smo 31,7, a različite vrste vina 29,2 miliona maraka. U 2025. godini alkoholna pića iz uvoza koštala su nas više od 305 miliona KM.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, BiH zauzima 47. poziciju na listi 120 država s prosječnom godišnjom potrošnjom alkohola od 7,45 litara po stanovniku.
Gori od nas
Gori od nas su Srbijanci i Hrvati na 33., odnosno 34. mjestu, i popijenih 8,92, odnosno 8,73 litara godišnje. S potrošnjom od osam litara godišnje Crnogorci su na 42. poziciji. Inače, Rumunija (17,02 litara), Gruzija (15,02 litara), Latvija (13,29 litara) i Moldavija (12,85 litara) su u vrhu liste ljubitelja alkohola.
Blizu su im i Njemačka, Litvanija, Irska, Španija, Uganda, dok je u zemljama poput Maroka, Tunisa, Jordana, Iraka, Omana, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Indonezije, Egipta, Alžira, Pakistana, Afganistana i Kuvajta konzumacija alkohola minimalna, te Saudijske Arabije, Libije, Mauritanije, Somalije, Sudana, Jemena, Irana, Bangladeša, Katara i Bahreina, u kojima se alkohol uopće ne konzumira, piše Avaz.