Svake godine na 31. maj – Svjetski dan bez duhana – vlade, zdravstvene ustanove i civilno društvo ujedinjuju se sa zajedničkom misijom – kako eliminirati upotrebu duhana i time očuvati zdravlje sadašnjih i budućih generacija.
Ove godine, pod sloganom Svjetske zdravstvene organizacije – “Razotkrivanje, privlačnost i suzbijanje ovisnosti o nikotinu i duhanu” WHO se fokusira na načine na koje duhanska industrija iznova nastavlja plasirati svoje proizvode kako bi privukla novu generaciju potrošača, posebno u populaciji djece i adolescenata.
Taktike duhanske industrije
Taktike duhanske industrije su da se na tržište plasiraju novi proizvodi koji često nisu u potpunosti obuhvaćeni zakonskim rješenjima koja su na snazi u tim zemljama.
Posljedica toga je da danas na tržištu imamo ekspanziju upotrebe elektronskih cigareta, snusa, nikotinskih vrećica, grijanih duhanskih proizvoda koji se pokušavaju plasirati kao “sigurnija alternativa tradicionalnim duhanskim proizvodima – cigaretama”.
No ono što naučna i stručna istraživanja pokazuju jeste da nešto što je tehnološki novo i stavlja se na tržište “kao sigurnije”, ne znači i da je bezopasno, kaže prof. dr. Aida Ramić-Čatak, pomoćnica direktora za medicinske poslove i voditeljica Sektora javnog zdravstva u Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine
– Prema podacima WHO-a, najmanje 40 miliona djece, u dobi od 13 do 15 godina širom svijeta, koristi neki od oblika duhanskog proizvoda. Od toga 20 miliona djece puši cigarete, a 10 miliona koristi neki od bezdimnih duhanskih proizvoda. Također, najmanje 15 miliona adolescenata, u dobi od 13 do 15 godina, već koristi elektronske cigarete, pri čemu naglašavam da djeca u prosjeku devet puta češće koriste elektronske cigarete od odraslih. To je jako važno pomenuti, zato što u toj dobi, zbog nezrelosti centralnog nervnog sistema, djeca puno brže razvijaju ovisnost i navikavanje. Puno brže se razvija tolerancija u smislu da trebaju veću količinu nikotina kako bi postigli prvobitni efekat. Rezultat toga je – razvijanje ovisničko nikotinskog ponašanja koje je prva stepenica za uzimanje drugih sredstava ovisnosti – ističe Ramić-Čatak.
U FBiH rade se populacijska istraživanja kojima se mjeri potrošnja duhanskih proizvoda i prevashodno je to posao Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Prema podacima posljednjeg istraživanja, FBiH ima 44 posto stalnih pušača u populaciji odraslih, od čega 56 posto muškaraca i blizu 31 posto žena.
Što se tiče školske djece i mladih, naša sagovornica dodaje da se svakih pet godina, pod okriljem Svjetske zdravstvene organizacije, rade globalna istraživanja u svim zemljama svijeta.
– Federacija do sada ima četiri takva istraživanja, a posljedni podaci kažu da u većem bh. entitetu, na populaciji od 13 do 15 godina života, čak 24,4 posto školske djece izjavljuje da trenutno koristi neki oblik duhanskog proizvoda, od čega 13,8 posto navodi cigarete, 16,1 posto vodenu lulu, nargilu ili šišu, dok 10,9 posto koristi e-cigarete. Ono što nas zabrinjava jeste da je više od 80 posto djece u istraživanju navelo da do svih oblika duhanskih proizvoda dolazi nesmetano kupovinom bez da ih je iko ikada odbio uslužiti zbog godina – naglašava Ramić-Čatak.
Prema riječima naše sagovornice, veliki je problem globalna ekspanzija na tržištu novih proizvoda s obzirom na njihov štetni utjecaj na zdravlje školske djece i mladih.
Posebno je istakla snus, kao bezdimni duhanski proizvod porijeklom iz Švedske, koji je zabranjen u brojnim državama Evropske unije, a sastoji se od vlažnog i mljevenog duhana te često sadrži arome.
– Radi se o vrećicama koje mogu sadržavati jako puno nikotina, jer u osnovi imaju duhan. Istraživanja su pokazala da prosječna kutija snusa sadrži blizu 60 miligrama nikotina što je ekvivalent za tri kutije cigareta. Posljedice po zdravlje su brojne, od prekonaceroznih promjena na sluzokoži usne šupljine, do raka usne šupljine, jezika, ždrijela, grla. Snus doprinosi i lezijama po sluzokoži usne šupljine, hipertenziji, bolestima srca i krvnih sudova, te karcinomima pankreasa, želuca, debelog crijeva – navodi Ramić-Čatak.
Okidači za teške bolesti
Naglašava kako snus i nikotinske vrećice nisu isti proizvodi.
– Nikotinske vrećice sastoje se od sintetskog nikotina, ne sadrže duhan nego nikotin u obliku bijelog praha, a okidač su za hipertenziju, tahikardiju, intoksikaciju – dodaje Ramić-Čatak.
Tu su i elektronske cigarete koje se u nekim zemljama predstavljaju kao mogućnost za odvikavanje od pušenja.
No proizvod je, kako kaže profesorica, daleko od toga s obzirom da spada u grupu elektronskih sistema za isporuku nikotina (vejpovi).
– Uređaj koji se aktivira na bateriju sadrži spremnik sa tečnošću u kojem se nalazi nikotin u velikim količinama. Osim nikotina tu je i propilen glikol sa ili bez glicerola. Problem za organizam nastaje u hemijskoj promjeni tih sastojaka kada se počnu zagrijavati i pretvarati u vodenu paru. Struka je još 2019. identificirala oboljenje koje se zove lipoidna upala pluća (EVALI), a povezuje se sa e-cigaretama. Simptomi su otežano disanje, kašalj, krvarenja u alveolama, bolovi u plućima, iskašljavanje krvi, temperatura, gubitak na težini – navodi Ramić-Čatak.
Za razliku od klasičnih cigareta, kod grijanih duhanskih proizvoda duhan ne sazorijeva nego se zagrijava.
– Po onom što tvrde proizvođači, takvi proizvodi imaju nešto manju koncentraciju toksičnih supstanci u odnosu na klasične cigarete, ali s druge strane, savjetuje se oprez jer postoji drugi niz sastojaka kojih nema u tradicionalnim cigaretama, a koji trebaju biti predmet ozbiljnih kliničkih studija. Iza nas je 70 godina intenzivnih naučnih istraživanja i svi oni govore da na svijetu ne postoji nešto što se zove duhanski proizvod koji je bezopasan za zdravlje. Imajmo na umu da budućnost BiH počiva na tome kako ćemo pomoći u odgajanju zdravih generacija. Ono što me kao profesionalca boli je činjenica da su naši mladi u ogromnoj mjeri izloženi lakoj dostupnosti duhanskih proizvoda na tržištu. Nisam isključivo za zabrane, ali trebamo jačati zaštitne mehanizme samopouzdanja, rasta, razvoja, prihvatanja svoje ličnosti i svih izazova koje nosi adolescencija – zaključuje Ramić-Čatak, prenosi Faktor.