Rast troškova života i socijalna nepravda, neki su od razloga protesta širom Evrope održanih proteklih sedmica. U Bosni i Hercegovini građanski aktivizam počinje, ali i završava na društvenim mežama. Tu svjedočimo ekspanziji objava, gdje svi imaju stav o svemu, a na bh. ulicama je tišina.
„Sramota za ovako nisku kaznu“, „Na pregled čekam mjesecima, „Pustite dijete na slobodu“, „Na konkursu prolaze podobni“, „Povećali su sebi primanja, dok mi gladujemo“- samo su neki od komentara na društvenim mrežama.
Je li riječ o strahu, pasivnosti ili nečemu trećem?
Građanski aktivizam iz udobnosti doma podsjeća na politički iz fotelja, kažu stručnjaci. Sociologinja Smiljana Vovna smatra da je jedan od glavnih uzroka ovisnost o politici.
SMILJANA VOVNA sociologinja
„Što je jako mali broj ljudi koji nezavisno politički razmišljaju svojom glavom i ne govore ono što im neko drugi kaže da treba da govore. Najjači smo, nažalost, za tastaturom, na društvenim mrežama.“
Pogrešno je mišljenje da se negodovanjem na društvenim mrežama ispunjava građanska dužnost, podsjeća Vovna. Novinar Zlatko Dukić navodi da je najveći problem podijeljenost među građanima više od tri decenije.
ZLATKO DUKIĆ novinar i kolumnista
„Podijeljeni smo nacionalno, podijeljeni smo moralno, podijeljeni smo društveno, profesionalno i na taj način se vlasti očigledno stavlja na raspolaganje prostor da radi što njoj želi i odgovara, jer toj istoj vlasti odgovara nepismen, neinformisan i nevaspitan birač.“
Radnici gladuju, penzioneri pomoć traže u humanitarnim organizacijama, djeca nemaju adekvatno liječenje, maloljetnici završavaju u pritvoru, kršenje zakona u javnim institucijama je svakodnevica. Sve to je opće poznato, ali uglavnom na društvenim mrežama. U realnom svijetu vlada tišina, dok polako tonemo u siromaštvo, razmišljajući kako to najbolje predstaviti na internetu, po mogućnosti i anonimno jer lakše je napisati nego reći, piše BHRT.


