Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim demografskim padom. U samo tri godine zemlja je prirodnim putem izgubila gotovo 30.000 stanovnika.
To je broj koji odgovara populaciji jednog grada.
Iza ove statistike krije se mnogo ozbiljnija priča. Sve je manje djece, sve je manje prvačića, škole ostaju bez učenika, a mladima su brak i roditeljstvo sve teže dostižni ciljevi.
Posljedice su već vidljive u obrazovnom sistemu. U Bosni i Hercegovini je gotovo 7.800 učenika manje, dok je 45 škola zatvoreno. U pojedinim sredinama škole rade s veoma malim brojem učenika, a nastava se organizuje i u kombiniranim odjeljenjima.
Takav slučaj je, recimo, u Bugojnu gdje u gimnaziji imate odjeljenje sa samo 11 učenika.
Nekada ih je bilo 30.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, tokom 2025. godine rođeno je 24.105 djece, dok je umrla 35.801 osoba.
Samo u februaru ove godine, u svih deset kantona Federacije BiH zabilježen je negativan prirodni priraštaj – rođeno je 1.168 beba, a umrle su 1.633 osobe.
Od devet kantona do svih deset
Demografska slika u Federaciji BiH posljednjih godina postaje sve lošija.
U 2023. godini negativan prirodni priraštaj imalo je devet od deset kantona. Jedini izuzetak bio je Zapadnohercegovački kanton, koji je tada imao pozitivan prirodni priraštaj od 56.
Godinu kasnije, 2024. više nije bilo nijednog kantona s pozitivnim rezultatom.
Svih deset imalo je negativan prirodni priraštaj.
Ista situacija ponovila se i 2025. godine – svih deset kantona imalo je više umrlih nego rođenih.
Zanimljivo je, međutim, da se Zapadnohercegovački kanton i dalje povremeno izdvaja kao rijedak pozitivan primjer. I u junu 2026. godine tamo je rođeno 88 djece, dok je umrla 51 osoba, što je prirodni priraštaj od plus 37.
No jedan pozitivan mjesec ne može promijeniti dugoročnu sliku.
Rat, odlazak mladih i sve manje potencijalnih roditelja
Sociolog prof.dr. Jusuf Žiga smatra da se problem mora posmatrati mnogo dublje od same razlike između broja rođenih i umrlih.
Kako kaže, demografski pad koji danas gledamo posljedica je procesa koji traju decenijama.
– Da bi neko mogao roditi dijete u narednih 20 godina, on se mora danas roditi – kaže Žiga.
Zato, upozorava Žiga, svaki pad broja rođenih danas proizvodi još veći problem u budućnosti.
– Ako se danas rodi jedno dijete umjesto dvoje ili troje, kakav će biti priraštaj za narednih 20 godina – pita Žiga.
Prema njegovim riječima, BiH je doživjela “brutalan demografski slom”.
Rat je odnio veliki broj mladih ljudi, fertilno sposobnih muškaraca i žena, a veliki broj stanovnika je protjeran i nikada se nije vratio.
Nakon rata uslijedio je novi val – odlazak mladih.
– U poratnom periodu uglavnom su odlazili mladi koji su fertilno sposobni i naprosto, mi smo u posljednjih 15 do 20 godina došli to toga da imamo nagli pad mladih ljudi koji mogu rađati djecu – kaže Žiga.
A posljedice toga tek će postajati vidljivije.
– Nakon par godina, ako se ovaj trend nastavi, kako godine budu prolazile, mi ćemo imati sve drastičniju situaciju – upozorava.
Mladi odlaze, stariji ostaju
Poseban problem je, kaže Žiga, što BiH ne gubi samo stanovnike – nego prije svega mlade.
– Mi smo sad dobili najgoru moguću situaciju. Ono što ostaje da živi ovdje, najvećim dijelom su starije osobe. Ostaju da umru – kaže Žiga.
Takva struktura stanovništva dodatno ubrzava demografsko pražnjenje zemlje.
– Što je društvo mlađe, ono je potentnije. Po svim mogućim pitanjima, po radnoj sposobnosti, intelektualnim kapacitetima – ističe Žiga.
Istovremeno, škole već osjećaju posljedice. Manje djece znači manje učenika, zatvaranje škola i kombinirana odjeljenja. Ono što danas počinje kao statistika u matičnim knjigama rođenih, za nekoliko godina postaje pitanje opstanka čitavih lokalnih zajednica.
Nije istina da mladi ne žele djecu
Zašto mladi odgađaju roditeljstvo?
Jedan od razloga svakako su sve veći troškovi života.
Stanovanje, hrana, vrtić, odjeća, školske potrebe i sve ostale obaveze za mladu porodicu predstavljaju ozbiljan finansijski teret. Posljednjih godina inflacija i stalna poskupljenja dodatno su pogoršali situaciju.
Žiga smatra da država mora stvarati uvjete u kojima će mladi ljudi moći planirati život.
– Morate stvoriti elementarne pretpostavke, prije svega poželjan ambijent za život mladog čovjeka – kaže Žiga.
Kao jedan od ključnih problema izdvaja stanovanje.
– Treba stvoriti dokučive uvjete da možete doći do svog stana. Kredit koji će biti dugoročni i iza kojeg će država stajati kao garant – ističe profesor.
Jer, kako kaže, teško je očekivati da mladi osnivaju porodice ako nemaju riješeno osnovno pitanje – gdje će živjeti.
– Kako ćeš ti danas imati stan kad mlad čovjek nema posla, a treba da živi? Ne možeš živjeti na cesti – dodaje.
Pronatalitetna politika ne može biti jednokratna pomoć
Žiga upozorava da se demografska politika ne može svesti na povremene novčane pomoći.
Prije 15 godina, kaže, bio je na čelu ekspertnog tima koji je izradio pronatalitetnu strategiju.
Ideja je bila da se sistemski pomogne mladim porodicama – od zaštite trudnica, preko stimulativnih dječijih doplataka, do besplatnog smještaja djece u vrtićima.
– Kad se dijete rodi, ne samo da mu se da jednokratna pomoć, nego da se obavezno osiguraju stimulativni doplaci za to dijete. Pogotovo ako je drugo, treće – kaže on.
Važna je, kaže, i podrška roditeljima nakon rođenja djeteta.
– Da se tim mladim bračnim parovima koji se odluče da imaju djecu obavezno osigura smještaj djece u vrtićima. Da to bude besplatan smještaj. Da ljudi mogu raditi – dodaje profesor.
Jer roditeljstvo, smatra Žiga, ne smije značiti finansijski i egzistencijalni kraj za mladu porodicu.
– Zamislite vi da jednom mladom bračnom paru osigurate posao. I da on zna ako rodi to dijete da mu ono neće biti tegoba u odgajanju – ističe profesor.
“U 90 posto slučajeva trudnica bi bila prekrižena”
Problem, prema Žigi, nije samo novac.
Postoji i pitanje sigurnosti zaposlenja i položaja žena na tržištu rada.
– Evo ja vam garantujem. U 90 posto slučajeva neka se javi na konkurs osoba koja je trudna. Pa nek’ je najbolja. Ne samo na tom konkursu, nego planetarno najbolja. Bit će prva prekrižena na tom konkursu – tvrdi Žiga.
Zato pronatalitetne mjere, kaže, moraju biti dugoročne i sistemske.
– Pronatalitetne politike ne mogu se raditi kampanjski, ad hoc. Ove budžetske godine izdvojit ću toliko i vidi što sam ja dobar. Ma ne ove. Svake – kaže Žiga.
Ako se ništa ne promijeni, brojke će biti još gore
Demografski pad nije problem koji će se riješiti sam od sebe.
Manje rođenih danas znači manje djece u školama sutra, manje mladih na tržištu rada za dvadesetak godina, a zatim i još manje potencijalnih roditelja.
BiH tako ulazi u začarani krug: mladi odlaze, rađa se manje djece, stanovništvo stari, škole se zatvaraju, a sve je manje ljudi koji mogu zasnovati porodicu i imati djecu.
Zato gotovo 30.000 stanovnika manje za tri godine nije samo statistički podatak.
To je broj stanovnika jednog grada kojeg je BiH izgubila – bez ijednog iseljavanja, samo razlikom između rođenih i umrlih.
A ako se tome dodaju i oni koji su zemlju napustili, stvarna demografska slika posljednjih godina još je veća, piše Faktor.