Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine je objavilo da su u prethodne tri i po godine odlukama Vijeća ministara BiH državljanstvo naše zemlje dobile 43 osobe.
Prema dostupnim podacima, ukupno je podneseno 56 zahtjeva, a njih 13 je odbijeno.
Gledano po godinama, tokom 2023. godine odobreno je 12 zahtjeva, u 2024. godini 13, u 2025. godini 15, dok su u prvih šest mjeseci 2026. godine odobrena tri zahtjeva.
Najviše osoba primljenih u državljanstvo dolazi iz područja privrede i sporta. Prema godišnjim podacima, od ukupno 43 odobrena prijema, 19 se odnosi na područje privrede, 17 na sport, po tri na nauku i zdravstvo te jedan na kulturu.
Kako su pojasnili, Zakon o državljanstvu BiH omogućava da osoba bude primljena u državljanstvo kada se u konkretnom slučaju njena naturalizacija smatra od naročite koristi za BiH.
Riječ je o posebnom zakonskom institutu, ali ne i o automatskom pravu na državljanstvo. Vijeće ministara BiH svaki zahtjev razmatra pojedinačno, na temelju priložene dokumentacije i preporuke.
Osoba koja podnosi zahtjev po ovoj osnovi ne mora ispuniti uvjete koji se odnose na punoljetnost, najmanje tri godine stalnog boravka u BiH i prethodno odricanje od drugog državljanstva. Ostali propisani uvjeti i provjere ostaju na snazi.
Uz zahtjev se prilaže obrazložena preporuka nadležnog državnog ministarstva, jedne od entitetskih vlada ili Vlade Brčko distrikta BiH, Vanjskotrgovinske komore BiH, entitetskih privrednih komora, Olimpijskog odbora BiH ili registrovanog sportskog saveza na nivou BiH.
Zahtjev se upućuje Vijeću ministara BiH, a koje donosi odluku. Da bi jedna osoba dobila državljanstvo mora biti konsenzus među članovima Vijeća ministara.
Iz Ministarstva civilnih poslova BiH naglašavaju da je u proceduri Vijeća ministara novi pravilnik koji bi bolje organizovao ovaj proces, ali da je on odbijen zbog nedostatka podrške. Za njega nisu glasali kadrovi SNSD-a Srđan Amidžić i Staša Košarac.
Novim pravilnikom preciznije se definiraju koraci u postupku, dokumentacija koja se prilaže uz zahtjev, precizira potrebna dokumentacija te utvrđuju obaveze podnosilaca zahtjeva i institucija koje daju prijedlog, piše Klix.
“Cilj predloženih rješenja nije dodatno administrativno opteretiti podnositelje zahtjeva, nego postupak učiniti efikasnijim i predvidljivijim te osigurati da svaki prijedlog bude jasno obrazložen i potkrijepljen odgovarajućim dokazima o konkretnoj koristi za BiH. Time se istovremeno štiti integritet instituta prijema u državljanstvo osoba od naročite koristi i jača povjerenje javnosti u zakonitost i opravdanost donesenih odluka”, saopštili su iz Ministarstva civilnih poslova.