17 C
Tešanj
Petak, 24 Maja, 2024

Zatvorenici proizvode voće i povrće, uzgajaju tovne piliće, brinu se o farmama goveda…

Briga o farmama krava, uzgoj tovnih pilića, hektari zasađenog voća i povrća, plastenička proizvodnja i uzgoj žitarica, pranje i kemijsko čišćenje proizvoda od tekstila i krzna… samo su neki od poslova kojima se bave osobe osuđene na kaznu zatvora u Bosni i Hercegovini. 

Kazneno-popravni zavod Mostar u svom vlasništvu ima tridesetak duluma poljoprivrednog zemljišta u naselju Bare, gdje se svake godine osiguraju značajne količine hrane, kako za zatvorsku kuhinju tako i za one koji se brinu o potrebitima

Briga o farmama krava, uzgoj tovnih pilića, hektari zasađenog voća i povrća, plastenička proizvodnja i uzgoj žitarica, pranje i kemijsko čišćenje proizvoda od tekstila i krzna… samo su neki od poslova kojima se bave osobe osuđene na kaznu zatvora u Bosni i Hercegovini, piše Večernji list BiH.

Ostvaruje se i dobit

Državni zatvor u Vojkovićima osnovao je gospodarsku jedinicu Concordia u kojoj rade pritvorenici i zatvorenici, za što dobivaju simboličnu plaću. U prošloj godini, prema podacima revizora, ostvarila je dobit od gotovo 31.000 KM. Ova gospodarska jedinica registrirana je za više različitih djelatnosti, od uzgoja žitarica do ostalih osobnih uslužnih djelatnosti, a, među ostalim, registrirana je i za pranje i kemijsko čišćenje proizvoda od tekstila i krzna.

Kako se navodi u revizijskom izvješću o Zavodu za izvršenje kaznenih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH za 2022. godinu, angažirana osoba ovlaštena za sastavljanje financijskih izvješća podnijela je godišnji obračun gospodarske jedinice za 2022. godinu. Prema navedenim podacima, ostvareno je ukupno 96.934 KM prihoda i 66.029 KM rashoda, odnosno 30.905 KM dobiti. Pritvorenici i zatvorenici koji rade u sklopu navedene gospodarske jedinice imaju pravo na naknadu koja iznosi od jedne četvrtine do jedne polovine prosječne plaće ostvarene na sličnim poslovima u posljednja tri mjeseca u BiH. Naknada se isplaćuje iz ostvarenih prihoda gospodarske jedinice. Praksa da zatvorenici i pritvorenici tijekom odsluživanja kazne rade nije jedinstvena za zatvor u Vojkovićima.

Naime, Kazneno-popravni zavod Mostar u svom vlasništvu ima tridesetak duluma poljoprivrednog zemljišta u naselju Bare, gdje se svake godine osiguraju značajne količine hrane, kako za zatvorsku kuhinju tako i za neke od institucija koje se brinu o potrebitima. Na ovom imanju, smještenom u samom gradu, proizvodi se voće i povrće te uzgajaju koke nesilice. Brigu o imanju vodi desetak zatvorenika koji za svoj rad također primaju simboličnu plaću. Ipak, ne može svatko imati privilegij boraviti na imanju i obrađivati zemlju.

Koristan rad

Prema pravilima ovog zatvora, priliku za boravak na imanju imaju samo zatvorenici uzornog ponašanja, a uvjeti boravka na njemu itekako su strogi. Tako su među osuđenicima koji uzgajaju šaroliku paletu voća i povrća (jabuke, trešnje, marelice, višnje, šipci, smokve, japanske jabuke, paprike, kukuruz, blitva, luk, mrkva, kupus…) u Barama osobe za koje se procijeni da neće praviti probleme i incidente te da nisu sklone bijegu. Neki od njih poljoprivredom su se bavili i prije osuđujuće kazne zatvora, dok je drugima boravak na ovom imanju prvi susret s ovom vrstom posla, a u svemu im pomažu osobe koje su zaposlenici KPZ-a Mostar. Ipak, prilagode se, a obrađujući zemlju i proizvodeći hranu brže im prolaze dani do izlaska na slobodu. Kazneno-popravni zavod (KPZ) “Novi život” Zenica od iduće godine trebao bi biti uvršten u program poticajnih mjera za poljoprivrednu proizvodnju. Ovaj zavod u svom vlasništvu ima 15 plastenika, pola hektara zasijanog luka, a u voćnjacima je 1600 stabala jabuke i po 500 stabala šljive i kruške.

Prethodnih godina bavili su se i uzgojem tovnih pilića. Međutim, od travnja ove godine odustali su od te proizvodnje jer nemaju vlastitu klaonicu, a na ponovljene oglase za uslužno klanje pilića nitko se nije javljao. Zbog navedenog, umjesto tovnih pilića, sada se u ovom zavodu bave proizvodnjom konzumnih jaja. Također, zatvorenici KPZ-a Zenica svake godine pokose od 30 do 40 tona sijena za farme goveda.

 

Povezane vijesti

Najnovije vijesti