Prije skoro godinu dana federalni parlamentarci usvojili su Zakon o vanrednom usklađivanju penzija ostvarenih prema Zakonu o službi u Oružanim snagama BiH. Ovim zakonom, kako se tada isticalo, željela se donekle ispraviti svojevrsna nepravda nastala nakon usvajanja novog Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH 2018. godine.
Evo o čemu je konkretno riječ. Pripadnici Oružanih snaga BiH penzionišu se na osnovu Zakona o službi u OS BiH. Visina penzije iznosi 75% neto primanja koje je određeni zaposlenik imao u posljednjih pet godina. Dakle, ako mu je prosječna mjesečna plata iznosila 1.000 KM, visina penzije bi mu bila 750 KM, piše Žurnal.
Pripadnicima Oružanih snaga BiH koji su se penzionisali do 1. marta 2018. godine ovaj iznos množio se s koeficijentom 1,816. Međutim, pripadnici koji su penziju stekli nakon primjene novog zakona 2018. godine, dobijali su penziju koja se nije množila s tim koeficijentom, odnosno iznosila je tačno 75% prosječne plate.
„Kolege podoficiri su najviše oštećeni. Kolege koje su otišle u penziju prema starom zakonu, imaju duplo veće penzije od kolega koji se penzionišu sada. Ogromne su razlike između nas i naših kolega koji su otišli u penziju prema istom Zakonu o službi u OS BiH“, kaže nam Hidajet Karasalihović iz Udruženja vojnih penzionera pripadnika OS BiH iz FBiH mart 2018.
Kako bi se ove razlike ublažile, aprila prošle godine usvojen je spomenuti Zakon o vanrednom usklađivanju penzija ostvarenih prema Zakonu o službi u OS BiH. Tim zakonom predviđeno je da se zaposlenicima OS BiH – za njih oko 2.300 koji su u ratu bili pripadnici Armije RBiH ili Hrvatskog vijeća obrane – prilikom odlaska u penziju iznos koji ih sljeduje množi sa koeficijentom 1,29.
„Penzionisani pripadnici OS BiH nakon 01.03.2018. godine nemaju isplatni koeficijent i s redovnim povećanjima penzija razlika u isplati sada iznosi preko 100%. Dakle, pod istim uslovima, prema istom zakonu, za isti mjesec, jedan penzioner primi penziju u iznosu 530 KM, a drugi 1.060 KM. S primjenom važećeg Zakona o vanrednom usklađivanju penzija ostvarenih prema Zakonu o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, ovi koji imaju penziju u iznosu od 530 KM, imali bi 683 KM čime bi se samo malo približili s visinom penzija onih koji su ranije penzionisani“, kaže za Žurnal pukovnik Oružanih snaga BiH Nermin Lapandić.
PODNESENE KRIVIČNE PRIJAVE
Iako je zakon usvojen, objavljen u Službenim novinama, te je stoga stupio na snagu, on se do danas ne primjenjuje. Zašto?
Kako su prošle godine govorili iz Vlade FBiH na čelu s premijerom Fadilom Novalićem, iz resornog Ministarstva rada i socijalne politike, te Federalnog zavoda PIO/MIO, premijer Fadil Novalić je podnio apelaciju Ustavnom sudu FBiH za utvrđivanje ustavnosti usvojenog zakona, tražila su se autentična tumačenja zakona, isticalo se da određene procedure nisu ispoštovane… Zbog svega navedenog, zakon se ne primjenjuje.
No, nameće se pitanje da li je odluka da se zakon ne primjenjuje zakonita s obzirom na to da je zakon usvojen i stupio na snagu?
„U svakoj pravnoj državi, zakon kada prođe proceduru, te se usvoji i objavi u službenom glasniku, od tog momenta ga moraju svi primjenjivati. Da bi bio neki zakon suspendovan na određeni period, to može samo da uradi zakonodavno tijelo ili da to naloži ustavni sud na osnovu podnesene apelacije. To u ovom slučaju ne postoji, stoga su svi subjekti dužni primjenjivati zakon. Da li je on dobar ili ne, to u ovom smislu nije važno“, kaže nam Adil Pašić, pravnik iz Udruženja vojnih penzionera pripadnika OS BiH iz FBiH mart 2018.
Premijer Fadil Novalić jeste, dakle, podnio apelaciju Ustavnom sudu FBiH. Međutim, zakonodavac nije naložio odgodu primjene zakona niti je donesena privremena mjera kojom bi se odgodila primjena zakona!
„Ustavni sud Federacije BiH nije odlučivao o prijedlogu za donošenje privremene mjere“, odgovorili su Žurnalu iz ove institucije.
Uprkos tome, odgovorni ljudi iz Vlade FBiH, a najglasniji su bili federalni premijer, potom resorni ministar Vesko Drljača, njegov pomoćnik Kenan Spahić, te direktor Zavoda PIO/MIO Zijad Krnjić, odlučili su ne primjenjivati usvojeni zakon.
Stoga ostaje upitno da li je odluka da se ne primjenjuje već usvojeni zakon uopće legalna i zakonita. Kako saznaje Žurnal, upravo zbog toga su već podnesene krivične prijave protiv odgovornih lica u Vladi Federacije BiH, na čelu s premijerom Fadilom Novalićem.
„ISPLATIVIJE BILO OTIĆI U PENZIJU, NEGO RADITI ZA PLATU“
Kako je Žurnalu saopćeno iz Ustavnog suda Federacije BiH, apelacija Fadila Novalića nalazi se u „završnoj pripremnoj fazi postupka kod zaduženog sudije izvjestioca“, te će „predmet biti rješavan u meritumu u narednom periodu po okončanju ove prethodne faze postupka“.
Kontaktirali smo i Vladu FBiH, no na konkretno pitanje zašto ne primjenjuju usvojeni zakon nismo dobili odgovor. Umjesto toga, naš upit je proslijeđen Federalnom zavodu PIO/MIO, odakle nam je došao iscrpan odgovor.
Ukratko, ističu navode za koje tvrde da dokazuju da je sam zakon neustavan i neprimjenjiv – od toga da je Vlada FBiH nadležna za odlučivanje o vanrednom usklađivanju penzija, da usvojeni zakon nije usaglašen s propisom višeg ranga, odnosno Zakonom o službi u OS BiH, da se ovo pitanje ne može riješiti „lex specialis“ zakonom, da nisu u obzir uzeti ekonomski parametri navedeni u Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, čime se narušava stabilnost kompletnog penzionog sistema…
„Uvažavajući činjenicu da je pred Ustavnim sudom Federacije BiH od strane Vlade Federacije BiH pokrenuto pitanje ustavnosti Zakona, a koji postupak je u toku, to su se stekli uslovi za postupanje u skladu sa članom 142. stav 1. Zakona o upravnom postupku, kojim je propisano da ako organ koji vodi postupak naiđe na pitanje bez čijeg se rješenja ne može riješiti sama stvar, a to pitanje čini samostalnu pravnu cjelinu za čije je rješenje nadležan sud ili neki drugi organ (prethodno pitanje), on može, pod uvjetima iz ovog zakona, sam raspraviti to pitanje, ili postupak prekinuti dok nadležni organ to pitanje ne riješi. O prekidu postupka donosi se zaključak, protiv kog je dopuštena posebna žalba, osim ako je zaključak donio drugostepeni organ“, istaknuto je u odgovoru Žurnalu, uz napomenu da pitanje provođenja spornog zakona ne predstavlja bilo kakav vid opstrukcije Federalnog zavoda PIO/MIO, budući da su nedostaci navedenog zakona formalne i suštinske prirode i objektivno onemogućavaju primjenu istog.
S druge strane, Adil Pašić nam govori da je vjerovatno riječ o – sujeti:
„Ovdje je najveća odgovornost resornog ministarstva na čelu s ministrom Drljačom, a odgovoran je i sam premijer. Zakon se mora implementirati. Ja mislim da je ovdje riječ o sujeti. Mi smo odlučili lobirati u zakonodavnom tijelu, gdje je zakon i usvojen. Zakon nije došao od Vlade i mislim da je to kod njih probudilo sujetu.“
Ipak, treba naglasiti kako protiv primjene ovog zakona nisu bili samo iz Vlade FBiH. Usvojeni zakon kritizirali su i, primjerice, Savez udruženja penzionera FBiH i Federalnog saveza ratnih vojnih invalida.
Podsjetimo, isticali su da je riječ o neustavnom zakonu, iako se Ustavni sud FBiH još nije očitovao, da taj zakon nije fer jer bi se zaposlenici OS BiH na ovaj način favorizirali, da žele isti tretman za sve penzionere, te da bi to vodilo ka konačnom urušavanju penzionog sistema.
Međutim, naši sagovornici odbacuju takve navode. Ponavljaju da je, prije svega, riječ o tome da se donekle ispravi nepravda prema bivšim borcima Armije RBiH i HVO-a, a koji su sada zaposlenici OS BiH, s obzirom na to da bi prema zakonu usvojenom 2018. godine primali i po 80% niže penzije od kolega koji su penzionisani prema starom zakonu.
Dodaju i kako su plate pripadnika OS BiH, u najboljem slučaju, prosječne. Pukovnik OS BiH Nermin Lapandić ističe da su u posljednjih 10 godina plate pripadnicima OS BiH uglavnom smanjivane, te da do posljednjeg kvartala 2022. godine nije bilo značajnijih povećanja plata:
„S prošlogodišnjim povećanjem plata, još imamo oko 60% profesionalnih vojnih lica koji imaju platu ispod prosječne u Bosni i Hercegovini. Obračun naše penzije zavisi od prosjeka plata posljednjih pet godina, pa imamo apsurdnu situaciju da je bilo isplativije otići u penziju, nego raditi za platu. U najološijem položaju su podoficiri koji su penzionisani sa 40 i više godina penzijskog staža. Sa nekih 530 – 690 KM penzije teško je preživjeti, a možete zamisliti kako će im biti da finansiraju školovanje djece, kojih ispod 18 godina ima preko 2.000.“
Podsjećaju naši sagovornici i na to da je prema starom zakonu postojao poseban podračun na kojem su bila sredstva prikupljena oporezivanjem plata pripadnika Oružanih snaga, odakle su se trebale isplaćivati penzije. Međutim, usvajanjem novog zakona taj podračun je ukinut.
„Pripadnici Oružanih snaga daleko više izdvajaju za penzioni fond nego što penzioneri Oružanih snaga uzimaju iz tog fonda. Prema ranijem zakonu, Oružane snage su imale zaseban podračun. Približno 150 miliona maraka je bilo povučeno s tog podračuna, te je taj podračun ukinut. S primjenom zakona, negdje oko šest miliona bi na godišnjem nivou bila izdvajanja za naše penzije, pod uslovom da nema prirodnog odumiranja, što nije realno, naravno. Uporedite to s iznosom koji je bio na podračunu. Gospodin Novalić kaže da je napravio stabilan fond, a ustvari je oteo pare s našeg podračuna“, kaže Hidajet Karasalihović.
Na kraju, Karasalihović zaključuje da će, ako budu primorani, svoja prava tražiti i kroz proteste.