Nakon što je prošle godine donesen federalni zakon kojim su invalidnina, kao i ostala socijalna primanja uračunata u prihode, veliki broj djece i mladih s invaliditetom ostali su bez prava na dječiji doplatak.
Iako visina doplatka iznosi sedam posto prosječne plaće na nivou Zeničko-dobojskog kantona, što je tek 75 maraka, ovo je jedan od rijetkih kantona koji je za ovu osjetljivu kategoriju ipak našao sredstva preuzimajući isplatu dodatka. Ovim i drugim izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, područje socijalne zaštite bit će jasnije uređeno. Pitanje je šta je s ostalim kantonima i do kada će prava djece i mladih biti nejednaka na nivou Federacije.
Bez prava na dječiji doplatak izmjenama Zakona o socijalnoj zaštiti na nivou Federacije prošle godine ostala su djeca i mladi s invaliditetom od 60 do 90%. Diskriminatorna federalna politka ovo pitanje prebacila je na kantone.
“Kada vam uvedu socijalna primanja, neku kategoriju socijalne pomoći ili invalidninu u cenzus za ostvarivanje prava, to je u najmanju ruku neoodgovorno”, kaže Selvedin Dedić, direktor udruženja Dlan Zenica.
Epilog ovakve odluke u ZDK-u očekuje se usvajanjem Izmjena Zakona o socijalnoj zaštiti ovog kantona, koji je u proceduri. Izmjene su zahtijevali gotovo godinu dana članovi udruženja osoba s invaliditeom. Iako to nisu velika sredstva, za korisnike su itekako značajna.
“Oko 800 djece je koja će biti uključena u to pravo. Prema transferu za djecu i mlade s invaliditetom Ministarstvo je planiralo oko 750.000 KM, dodatak za djecu smo isplanirali oko 7% prosječne plate ZDK-a, što iznosi malo više od 75 KM”, navodi Antonio Šimunović, ministar za rad i socijalnu politiku ZDK-a (HDS).
“Nismo zadovoljni tim iznosom, ali gledali smo da nađemo neki balans onoliko koliko sredstava imamo u budžetu ZDK-a”, kaže Dedić.
No, izmjene postojećeg zakona trebale bi donijeti brojne druge promjene u oblasti socijalne politike koja do sada nije imao inspekcijski nadzor. Uvođenje inspektorata podrazumijeva više kontrole i bolji rad uposlenika, ali i zaštitu korisnika.
“Predmet kontrole ovim zakonom, prije svega, bit će sve ustanove koje se bave pružanjem usluga socijalne zaštite. Ovim izmjenama zakona gdje se uvodi ovaj inspekcijski nadzor u segment će svakako doprinjeti da se te stvari bolje rješavaju”, ističe Besim Spahić, direktor Uprave za inspekcijske poslove ZDK-a.
“S druge strane, rukovodiocima ustanova će dodatno olakšati rad jer uredbom sa zakonskom snagom o javnim ustanovama BiH je predviđeno da, ukoliko rukovodilac ustanove ima neke nedoumice u posupanju, treba se obratiti inspektoratu”, objašnjava Muamer Mehić, direktor Centra za socijalni rad Zenica.
Kvalitetniji zakoni, ali i kontrola njihove realizacije mogli bi biti recept za jačanje oblasti socijalne zaštite. Nažalost, sudeći po trenutnoj situaciji, i dalje će ostvarivanje socijalnih prava biti uslovljeno nejednakim finansijskim mogućnostima kantona na nivou Federacije, piše Zenit.