Dok u BiH sve ostalo stagnira i nazaduje, nažalost, po masovnosti i dinamici odricanja građana od državljanstva prvi smo u regiji. Iseljavanje iz BiH problem je na koji se već godinama upozorava, međutim, tačan broj onih koji su život odlučili nastaviti daleko od rodne grude niko sa sigurnošću ne zna.
Neslužbeno, više od 600.000 građana napustilo je BiH u posljednjih 10 godina. Česti su slučajevi i kada se zbog budućnosti u nekoj drugoj zemlji državljanstva odriču i cijele porodice.
U razdoblju od 1. 1. 1996. do 10. 3. ove godine državljanstva BiH odreklo se 97.296 osoba, od kojih ga se 17.997 njih odreklo u posljednjih pet godina.
Milioni u budžetu
Državljanstva BiH su se 2018. odrekle 4493 osobe, 2019. – 4160, 2020. – 3169 osoba, 2021. – 3111, dok ga se 2695 osoba odreklo prošle godine. Trend se nastavio i ove godine.
Podaci Ministarstva civilnih poslova BiH za 2023. kažu da se državljanstva odreklo ukupno 1686 osoba. U taj broj nisu uključeni oktobar, novembar i decembar pa postoji potencijal da se poveća. Odavno je u BiH pristojba za odricanje od državljanstva pozamašan proračunski prihod kojeg se država ne želi odreći.
Ovisno o tome u korist koje države se podnositelj zahtjeva odriče bh. državljanstva, iznos pristojbe varira. Taksa koja se ovom prilikom plaća iznosi 800 KM, osim ako nije riječ o odricanju u korist državljanstva neke od država nastalih raspadom SFRJ, gdje je iznos značajno manji – 200 KM. Tako je, primjerice, u Crnoj Gori taksa 588 KM, u Hrvatskoj 657 KM, a u Srbiji 580 KM, bez obzira na to u korist koje države se vrši odricanje od državljanstva ovih zemalja.
Od 2015. do kraja prošle godine uplaćena su 14,02 miliona KM po osnovu takse za odricanje od državljanstva BiH. Uz taj iznos, putem diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH u inozemstvu od 2020. do početka ove godine po osnovi te takse “leglo je” dodatnih 2,47 miliona KM. Novi pravilnik će odricanje od državljanstva BiH dodatno zakomplicirati te povećati troškove.
Građani koji se odriču državljanstva BiH morat će ubuduće dostavljati i potvrde da nemaju nikakva dugovanja prema nadležnim institucijama u zemlji. Navedeno je to u pravilniku o postupku prestanka državljanstva BiH putem odricanja, koji je sastavilo Ministarstvo civilnih poslova, a koji se trenutačno nalazi u fazi konzultacija. A kako stvari u ovoj državi stoje, svaki papir se plaća.
Nova pravila
Iz Ministarstva civilnih poslova naveli su kako je potrebno urediti uvjete i način provođenja postupka prestanka državljanstva BiH putem odricanja zato što Zakon o državljanstvu nije definirao način tog postupka, potrebnu dokumentaciju i postupanje nadležnih.
Pravilnikom je navedeno tko sve može podnijeti zahtjev za odricanje od državljanstva BiH, ali i istaknuto kako dijete starije od 14 godina mora dati pisanu suglasnost. Navedena je i opsežna dokumentacija koju će građani ubuduće morati dostaviti ako se žele odreći državljanstva BiH.
Oni koji se odluče na taj potez, morat će, među ostalim, dostaviti i nove dokumente, odnosno potvrdu da ne posjeduju vozačku dozvolu nadležnih ministarstava unutarnjih poslova, ali i potvrdu o izmirenim izravnim poreznim obvezama.
– Praksa je pokazala da bivši državljani iza sebe ostavljaju neplaćene poreze, neriješene sudske sporove i potraživanja te s trenutkom prestanka državljanstva postaju nedostupni ili teško dostupni tijelima BiH – navedeno je u pravilniku.
Istim dokumentom precizirano je i u kojem roku građani mogu preuzeti odluku o odricanju od državljanstva BiH.
– Predložen je rok od dvije godine za preuzimanje odluke s obzirom na to da je bilo slučajeva u kojima stranke godinama ne preuzmu odluku, a istekne im jamstvo za stjecanje državljanstva druge godine, kao i sve dostavljene dokumente u tom postupku – navedeno je u pravilniku piše Večenji.