Pitanja je mnogo, situacija je komplicirana, a ono što je za sada važno jeste da institucije BiH rade svoj posao i da su dan poslije svi na svojim radnim mjestima
Situacija koju je proizveo Milorad Dodik, nepravomoćno osuđeni „zbog počinjenja krivičnog djela neizvršavanje odluka visokog predstavnika iz člana 203a. stav 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine“ u predmetu Suda BiH S1 2 K 046070 23 Ko Milorad Dodik i dr, ozbiljna je, zabrinjavajuća i zahtijeva adekvatne reakcije nadležnih organa Bosne i Hercegovine i međunarodne zajednice. Ali je daleko od očekivane. Evo i zašto:
- Nema očekivanu podršku: Skup spao na Zmaja od Šipova
Miting najavljen za dan pred donošenje presude kojim se trebao napraviti ključni pritisak na sudstvo je u osnovi propao. Osim stranačkih pristalica koji su dolazili autobusima i ljudi zaposlenih u javnim ustanovama i preduzećima, koji su očito morali biti prisutni, pa tako nije bilo dovoljno ljudi da poprave kvar na gasovodu kod Zvornika, miting nije pokazao nikakvu veću snagu. Okupljeni su se brzo razišli, a pred videozidom s kojeg je planirano da hiljade okupljenih sluša Dodikove poruke na kraju je ostao samo Zmaj od Šipova, junak opskurnih reality programa.
„Na poziv predsjednika RS-a da se okupe ispred Narodne skupštine, odazvao se samo Zmaj od Šipova, što simbolično najbolje opisuje Dodikovu vladavinu – primitivnu, vulgarnu i ponižavajuću… Pažljivo slušajući šta je večeras rekao, mogu poručiti građanima RS-a – radite sve suprotno!“, kazao je nakon skupa gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković.
Ni nakon izricanja presude, ni nakon donošenja spornih zakona nije se ništa desilo. Osim mitinga u organizaciji vlasti na koji se poziv očito nije smio odbiti, nije se dogodilo nikakvo spontano okupljanje niti bilo kakva akcija, većina ljudi je radila svakodnevne stvari, mirno sjedili u kafanama, pili kafe, igrali kladionicu, čekali radnu vizu da se ispale…
- Nema politički legitimitet: Odluke isključivo jedne stranke
Posebno je važno istaći da prijedlozi zakona koji se odnose na neprimjenjivanje zakonodavstva Bosne i Hercegovine na teritoriji RS-a, usvojeni na hitnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, nisu dobili podršku stranaka opozicije, tako da priča o tome da se radi o „odlukama srpskog naroda“, kako ih se pokušava predstaviti, pada u vodu. Radi se o odlukama jedne stranke.
„Za“ zakon su glasala 49 zastupnika, dva su bila „suzdržana“, a „protiv“ je bilo troje zastupnika SDP-a. Zastupnici SDS-a, PDP-a, SDA, Bh. Zelenih, ZPR, NF – napustili su salu prije glasanja.
Ni priča da su institucije države čije funkcionisanje je osporeno donesenim zakonima nametnute, također „ne pije vode“, što je vrlo jednostavno na sjednici objasnio SDS-ov poslanik Ognjen Bodiroga, tvrdeći kako bi vraćanje nadležnosti na ovakav način predstavljalo udar na Ustav BiH, ali i Ustav RS-a:
„U Ustavu BiH, u dijelu s nadležnostima, stoji da se nadležnosti mogu prenositi samo u dogovoru i saglasnosti oba entiteta. Ako hoćete da ih vratite, morate ih vratiti istom procedurom kako ste ih i prenijeli”, kazao je, podsjetivši da je osnivanje Suda BiH potvrdila Parlamentarna skupština BiH 2002. godine, glasovima SNSD-a i koalicije, dok su tada zastupnici SDS-a napustili zasjedanje.
Slično je potvrdio i nekadašnji visoki predstavnik u BiH Volfgang Petrič u izjavi za Radio Slobodna Evropa:
„Kada sam prije 25 godina bio visoki predstavnik, uz pomoć i uz saglasnost gospodina Dodika, uveli smo novi državni sud i državno tužilaštvo države Bosne i Hercegovine. Dakle, on je zapravo bio tamo na početku, na samom početku državnog pravosudnog sistema.“
- Nema nikakav plan: „Đe ćemo sad?“
„Niko od rukovodstva RS-a nije rekao – šta sutra, šta kada se zakoni usvoje?“, upitao se nakon usvajanja spornih zakona gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković, naglasivši da se PDP, stranka iz koje dolazi, protivi usvajanju zakona „koji mogu narušiti mir i dodatno zakomplikovati političku i sigurnosnu situaciju u BiH“:
„Ne želimo politiku koja nas uvlači u spiralu tenzija i konflikata, u začarani krug koji može imati ozbiljne posljedice po građane. Rasparčavanje Dejtonskog sporazuma traje već 25 godina i nije ga moguće vratiti unazad za 48 sati bez dodatnih posljedica.“
Na opasnost ovakvih odluka po obične građane RS-a upozorio je i načelnik Opštine Istočna Ilidža Marinko Božović:
„Hiljade građana Istočnog Sarajeva će opet na posao u Sarajevo. Jer je to njihova egzistencija, jer je to opstanak njihove porodice. Vi imate moć, novac, ljude, mogućnosti. Ovi ljudi to nemaju. Bitišemo jedni do drugih, srpske i federalne općine Istočnog Sarajeva i Sarajeva. Daleko je Banja Luka i niste svjesni naše pozicije.“
I zaista, osim puno „šuplje“ i prijetnji, od pokretača svega nismo nikada čuli koji je njegov plan za građane RS-a u slučaju daljnje eskalacije i eventualnog otcjepljenja kojem toliko teži. Brojna su pitanja na koja je već trebao ljudima dati odgovor ako ih misli povesti za sobom, a evo samo nekih koja nam na prvu mogu pasti na pamet:
-Gdje planira zaposliti hiljade ljudi koji bi u slučaju povlačenja iz institucija BiH ostali bez posla, a kojima se novim zakonima prijeti i kaznom zatvora do pet godina ako se u tom slučaju ne povuku?
-Šta s hiljadama onih koji trenutno rade u Federaciji BiH, posebno u Sarajevu?
-Ima li neki socijalni plan za njihovo zbrinjavanje do nalaska novog zaposlenja?
-Gdje planira zatvoriti one koji se odbiju povući, a kojih bi sigurno bio nemali broj? Posebno s obzirom da se nikome na trenutnoj situaciji baš ne daje otkaz.
-Gdje bi, u slučaju otcjepljenja, ljudi iz RS-a mogli putovati, s obzirom da bi ostali bez međunarodno priznatih pasoša? I gdje bi s ljudima koji trenutno rade vani uz radne vize zalijepljene u pasoše BiH bez kojih bi ostali?
- Nema šta nema
Pitanja je mnogo, situacija je komplicirana, a ono što je za sada važno jeste da institucije BiH rade svoj posao i da su dan poslije svi na svojim radnim mjestima. Pripadnici SIPA-e tako su u momentu donošenja odluka kojima se osporava njihov rad u Banjoj Luci uhapsili dvojac koji je prijetio sudinici Suda BiH Seni Uzunović koja je donijela presudu u predmetu Milorad Dodik i dr. i predali ih na postupanje Tužilaštvu BiH. Pripadnici SIPA-e i Tužilaštva i Policije Brčko Distrikta, s MUP-om RS-a i ostalim domaćim i međunarodnim institucijama rade na jednom od najtežih slučajeva trgovine ljudima u poslijeratnoj BiH kada je u Brčkom pronađeno 31 dijete, zbog čega je do sada uhapšeno osam osoba.
Sama procedura donošenja spornih zakona glasanjem u NSRS je u biti tek započeta, Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a najavio je pokretanje vitalnog nacionalnog interesa, što znači da će o svemu odlučivati Ustavni sud Republike Srpske i da će prema najavama sve potrajati najmanje dva mjeseca. Ured visokog predstavnika (koji se nije oglasio do pisanja ovog teksta op.a.) također ima instrumente za poništavanje spornih zakona kao što je uradio i više puta ranije, tako da je samo pitanje u kojem momentu će te instrumente aktivirati, piše fokus.
