Globalno tržište goriva suočava se sa sve većim problemima zbog rata u Iranu, smanjenih rafinerijskih kapaciteta i ubrzanog pada zaliha, zbog čega bi visoke cijene dizela i benzina mogle potrajati znatno duže nego što se očekivalo.
Iako se tržište sirove nafte relativno brzo prilagodilo smanjenoj proizvodnji na Bliskom istoku, situacija s prerađenim naftnim proizvodima znatno je složenija. Rafinerije nemaju dovoljno slobodnih kapaciteta kojima bi mogle nadomjestiti izgubljenu proizvodnju, navodi se u analizi Reutersa.
Brent se trenutno kreće oko 90 dolara po barelu, što je približno 25 posto više nego prije početka sukoba, ali i dalje znatno ispod ratnog maksimuma od 118 dolara.
Kod goriva je rast mnogo izraženiji. Evropski dizel od početka rata poskupio je više od 70 posto, dok je cijena benzina u SAD-u porasla oko 60 posto.
Rat je iz pogona izbacio više od 20 posto rafinerijskih kapaciteta na Bliskom istoku, a zatvaranje Hormuškog moreuza dodatno je otežalo dopremanje goriva na svjetsko tržište.
Probleme dodatno produbljuju ukrajinski napadi na rusku energetsku infrastrukturu. Ruska prerada nafte smanjena je za gotovo 30 posto, na manje od četiri miliona barela dnevno, nakon čega je Moskva u julu zabranila izvoz dizela.
Posljedica manjka goriva je snažan rast rafinerijskih marži širom svijeta.
U Evropi se razlika između cijene dizela i sirove nafte od februara više nego utrostručila i premašila 75 dolara po barelu. U SAD-u su dizelske marže porasle više od 140 posto i dostigle rekordnih 100 dolara.
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, globalne rafinerije su tokom drugog tromjesečja prerađivale 5,1 milion barela dnevno manje nego u istom periodu prošle godine.
Istovremeno je potražnja za prerađenim proizvodima pala za oko četiri miliona barela dnevno. To, međutim, nije bilo dovoljno da nadoknadi smanjenje proizvodnje, pa je na tržištu nedostajalo više od milion barela goriva dnevno.
Situacija bi tokom trećeg tromjesečja mogla postati još nepovoljnija.
Poseban problem predstavlja ubrzano trošenje postojećih zaliha. Od marta do jula globalne zalihe nafte smanjivale su se tempom od oko 3,5 miliona barela dnevno, što odgovara više od tri posto ukupne svjetske potrošnje.
U SAD-u su zalihe dizela pale na najniži nivo za ovo doba godine u posljednjih 30 godina, dok su zalihe benzina na najnižem sezonskom nivou od 2012.
Čak ni eventualni dogovor Washingtona i Teherana i ponovno otvaranje Hormuškog moreuza ne bi garantovali brz povratak cijena na ranije nivoe.
Tokom rata oštećeno je više od 20 rafinerija u državama Perzijskog zaljeva, a njihova obnova mogla bi potrajati zbog složenosti popravki i dugih rokova za nabavku ključne opreme.
Produženi period visokih cijena goriva mogao bi dodatno pojačati inflacijske pritiske širom svijeta. Posebno su izložene Evropa i Azija, gdje je uz naftne derivate zabilježen i rast cijena ukapljenog prirodnog plina.