Žene koje su bile žrtve silovanja tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu između 1992. i 1995. godine, a koje su u međuvremenu napustile BiH i odrekle se bh. državljanstva, bi uskoro trebale dobiti status civilnih žrtava rata.
Takav status im predviđaju izmjene i dopune Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata u Bosni i Hercegovini, koji je usvojila Vlada Federacije BiH na sjednici održanoj 16. jula u Mostaru.
Da bi izmjene bile usvojene, potrebno je da ih usvoje oba doma Parlamenta FBiH.
Prema tekstu izmjena i dopuna u koje je Klix.ba imao uvid, član koji definiše osobe koje imaju pravo na status civilne žrtve rata širi se kako bi uključio i osobe koje su se odrekle državljanstva Bosne i Hercegovine.
“Zahtjev za ostvarivanje statusa i prava pod uslovima propisanim ovim zakonom mogu podnijeti osobe koje su u momentu stradanja imale državljanstvo Bosne i Hercegovine, a u međuvremenu su ga se odrekle radi sticanja državljanstva druge države, ako po istom osnovu ne ostvaruju prava od države čije državljanstvo su stekle”, navodi se u izmjeni koja je upućena u Parlament FBiH.
To se posebno odnosi na žene koje su tokom agresije na BiH bile žrtve silovanja, a koje su nakon okončanja rata napustile zemlju.
Kako je veliki broj bh. državljana otišao u zemlje koje u tom trenutku nisu dopuštale dvojna državljanstva, mnogi su se morali odreći pasoša svoje države, a među njima su i žene žrtve ratnog silovanja.
Samim tim je, prema dosadašnjim odredbama zakona usvojenog 2023. godine, ženama koje su bile žrtve silovanja, a koje više ne žive u BiH, onemogućeno dobijanje statusa civilne žrtve rata, što se i pokušava regulisati ovim izmjenama.
Prava koja ostvaruju civilne žrtve rata su lična invalidnina, mjesečna lična novčana primanja, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, porodična invalidnina, zdravstvena zaštita, prednost pri korištenju zdravstvenih usluga, psihološka pomoć, pomoć u troškovima liječenja i nabavke ortopedskih pomagala, banjsko-klimatsko liječenje i medicinska rehabilitacija, pokrivanje troškova sahrane, osposobljavanje za rad, prioritetno zapošljavanje, prioritetno stambeno zbrinjavanje, besplatna pravna pomoć te osiguranje povoljnijih uslova školovanja za dijete rođeno iz čina ratnog silovanja.
U izmjenama se navodi i da bi osobe koje ostvaruju pravo na naknadu kao civilne žrtve rata, a koje ne žive u našoj zemlji, morale na kraju kalendarske godine priložiti dokaz o životu kako bi nastavile primati naknadu.
U prijedlogu se navodi i odredba prema kojoj osobe bez bh. državljanstva imaju pravo da izaberu centar za socijalni rad u kojem će podnijeti svoj zahtjev za status civilne žrtve rata.
Povodom činjenice da je Vlada FBiH usvojila ove izmjene, komentar je za Klix.ba dao ministar za rad i socijalnu politiku Adnan Delić, čije ministarstvo je uputilo u proceduru ove izmjene.
“Ovim izmjenama ispravljamo jednu nepravdu koja je pogađala one koji nisu mogli ostvariti status i prava posebne kategorije civilnih žrtava rata (žrtve ratnog zločina silovanja), a koje su, zbog zakona država u kojima danas žive, morale odustati od državljanstva Bosne i Hercegovine. Zato ovim izmjenama Zakona omogućavamo da i te osobe ostvare status i prava koja im pripadaju. To je ujedno poruka da Bosna i Hercegovina, barem dio nje, ne zaboravlja svoje civilne žrtve rata posebne kategorije, bez obzira gdje danas žive”, poručio je Delić, navodi Klix.