Preventivni pregledi u Bosni i Hercegovini su i dalje privilegija, a ne standard. Dok ostatak svijeta kroz skrining spašava živote, kod nas se u javno zdravstvo često dolazi tek kada je bolest uznapredovala. Kanton Sarajevo uvodi preventivne programe, ali statistike upozoravaju da bez sistemskih rješenja i promjene svijesti, sam novac nije dovoljan.
Preventivni pregledi u našoj zemlji najčešće zavise od sreće ili plaćanja privatnih usluga. U javnim ustanovama pacijent je u fokusu tek kada se suoči s ozbiljnom dijagnozom, a ne onda kada bi bolest bilo najlakše spriječiti. Iako je svijest o značaju prevencije u porastu, i dalje je na niskom nivou.
“Ono što se desilo 2022. godine, dakle tabu tema raka prostate, sad je to nešto sasvim deseto, što znači da prevencija pokazuje rezultate da svjesnost o problemu raka prostate, primjera radi, a i ostalih karcinoma je vrlo bitna da bi osvijestili i preventivno reagovali. Rano otkrivanje je ključ izlječenja”, pojašnjava Sead Sefić, Udruženje oboljelih od raka prostate.
Udruženja oboljelih od malignih bolesti u saradnji sa institucijama rade na sistemskom pristupu, a dobar primjer je Kanton Sarajevo koji trenutno finansira skrininge za pet vrsta karcinoma.
“Imamo vrlo dobre rezultate, jer rano otkrivanje sprečava teže oblike bolesti, smrtne ishode, produžava život i što je najbitnije povećava kvalitetu života. Međutim, nismo samo to radili, to je sekundarna prevencija, rano otkrivanje bolesti, prije svega fokus smo stavili na primarnu prevenciju odnosno sprečavanje uzroka bolesti, sprečavanje pojave bolesti, smanjenje rizika za pojavu karcinoma. Imamo rak grlića materice kao najpreventabilniji karcinom u ljudskom tijelu i prvi smo u BiH usvojili taj program, a onda smo uspostavili i program hp vakcinacije”, ističe Enis Hasanović, ministar zdravstva Kantona Sarajevo.
Iako se izdvajaju milionske sume, problem je što se planirana sredstva često ne potroše do kraja, jer se građani na preglede nedovoljno odazivaju. Posebno su osjetljiva kategorija muškarci, koji i dalje nerado odlaze na kontrole prostate, čak i kada im je pregled besplatno ponuđen. S obziromm na to udruženja pacijenata poručuju da prevencija ne smije biti stvar dobre volje.
“Svijest građana je da i kada se pozovu, ne dođu na te preventivne preglede svi i ne iskoristi se puni kapacitet i to je nešto na čemu trebamo dalje raditi, na način da građani dobiju i poziv na kućnu adresu, da dobiju datum i vrijeme kada i gdje treba da se jave i vjerujem da će se u narednom periodu ići i tom pravcu, da se ovo još omasovi, jer je to najbolji način investicije u zdravlje svakog čovjeka”, navodi Belma Kapo, zastupnica u Skupštini KS.
Dodatan problem je i manjak ljekara specijalista. U Kantonu Sarajevo trenutno je na specijalizaciji više od 300 mladih doktora, ali na njihove rezultate i veći broj pregleda moraće se sačekati još nekoliko godina.
“U prethodnim godinama se masovno zanavlja kadar, međutim, jedna specijalizacija traje najmanje 5 godina i potrebno je vrijeme da ljudi koji su na specijalizacijama, mislim a ih je sad preko 300 u KS, završe svoje specijalizacije i vrate se u matične ustanove, čime ćemo sigurno imati više prostora za pacijente kada im treba prevenetivni pregled u smislu prevencije za hronična oboljenja”, dodaje Kapo.
Dok se čeka sistemski pristup na državnom nivou, Kanton Sarajevo ostaje usamljen primjer. Za većinu građana izvan glavnog grada, redovan pregled bez dugog čekanja ostaje nedostižan luksuz, piše N1 BiH.