Nove tehnologije na izborima u BiH trebale bi donijeti brže rezultate, bolju kontrolu glasanja i manje mogućnosti za manipulacije na biračkim mjestima.
O njihovoj primjeni govorilo se na konferenciji “Nove tehnologije i izborni integritet u Bosni i Hercegovini: uloga, ograničenja i odgovornost”, održanoj u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Centralna izborna komisija BiH ranije je najavila da će Opći izbori 2026. prvi put u potpunosti biti provedeni uz upotrebu novih izbornih tehnologija, biometrijskih čitača i skenera za glasačke listiće. Njihovu upotrebu omogućile su izmjene Izbornog zakona BiH koje je u martu 2024. godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.
Predsjedavajući Komisije za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma PSBiH Branislav Borenović rekao je da će izborni proces imati dvostruku kontrolu.
“Rezultati izbora bit će dostupni odmah, ali će se glasovi i ručno brojati. Uporedno od tih rezultata će se vidjeti da li je neko pokušao nakon zatvaranja biračkih mjesta da manipuliše glasačkim listićima i na neki način krivotvori izbornu volju građana”, kazao je Borenović.
Na Lokalnim izborima 2024. godine biometrijski čitači i skeneri za glasačke listiće testirani su kroz pilot-projekat na oko 400 biračkih mjesta. Nakon tenderskih procedura, CIK je za nabavku izbornih tehnologija izabrao američku kompaniju “Smartmatic”, a vrijednost nabavke iznosi oko 74,5 miliona KM.
Ponuda obuhvata 6.000 uređaja za biometrijsku identifikaciju, softver za identitetski menadžment i licence, tehničku podršku za hardver i softver, 6.000 skenera za glasačke listiće integrisanih u glasačke kutije, softverske licence, obuku trenera i izborne administracije.
Bivši član CIK-a i član Koalicije “Pod lupom” Vehid Šehić smatra da su se nove tehnologije tokom pilot-projekta pokazale učinkovitima, te da će pomoći u sprečavanju zloupotreba poput glasanja više puta, falsifikovanja potpisa i zloupotrebe neiskorištenih listića.
Ipak, upozorio je da tehnologija ne može riješiti sve probleme izbornog procesa.
“Pitanje je koliko će ovi izbori biti slobodni, jer kršenje Izbornog zakona i provedbenih akata koje donosi Centralna izborna komisija dešavaju se i prije dana održavanja izbora”, kazao je Šehić, navodeći kao probleme kupovinu glasova, pritiske, prijetnje i ucjene birača.
Sličnog stava je i Srđan Traljić iz Transparency Internationala u BiH, koji smatra da će tehnologije pomoći da izborni rezultati budu pošteniji, ali da neće automatski ukloniti zloupotrebu javnih resursa, pritiske na birače i kupovinu glasova.
Članica CIK-a Irena Hadžiabdić navela je da bi nove tehnologije trebale spriječiti glasanje u ime drugih osoba i glasanje umrlih birača. Dodala je da se očekuju efikasni preliminarni rezultati nekoliko sati nakon zatvaranja biračkih mjesta.
Prema istraživanju Nacionalnog demokratskog instituta u BiH, više od 83 posto građana podržava uvođenje novih tehnologija u izborni proces, dok više od 60 posto vjeruje da će one smanjiti izborne manipulacije tokom glasanja i brojanja glasova.
Šehić je pojasnio da sam način glasanja neće biti značajno promijenjen. Birači će se identifikovati, preuzeti glasački listić, glasati na predviđenom mjestu, a zatim listić ubaciti u skener. Novina je da se, umjesto označavanja križićem, mora popuniti kvadrat ispred naziva političke stranke ili kandidata.
Na konferenciji su predstavljena i iskustva drugih zemalja. Estonija od 2005. godine koristi internet glasanje, dok Crna Gora ima sistem elektronske identifikacije birača. Albanija i Sjeverna Makedonija već su uvele tehnologije u izborni proces, dok su Srbija i Kosovo u fazi njihovog uvođenja, prenosi RTV Slon.