Od 2018. do 2021. godine u Bosni i Hercegovini registrirano je svega 12 novih lijekova.
Koliko je takve terapije bilo dostupno pacijentima od 2021. do 2024. trebalo bi se znati 19. maja.
No kako nam rekoše iz Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH očekuje se da će brojke biti još gore.
Ana Petrović, predsjednica Udruženja, kaže da je prema svim pokazateljima od 2021. do 2024. u našoj zemlji registrirano svega osam inovativnih lijekova.
Plansko uvođenje terapija
– Vjerovatno bi sada neko od zdravstvenih vlasti rekao da se radi o većem broju, ali to su uglavnom terapije koje su nabavljene putem različitih programa ili projekata, (milosrdno liječenje), što znači da ti lijekovi nisu i ne moraju biti registrirani u BiH – objašnjava Petrović.
Predstavnici Udruženja ovih dana održali su sastanak sa ljekarima i predstavnicima pacijenata na kojem je zaključeno da su razlog loše dostupnosti inovativnih terapija pacijentima u BiH registri oboljeljih kojih naša zemlja nema na državnom nivou.
Zbog toga, kako kaže Petrović, izostaje plansko uvođenje inovativnih terapija u smislu – šta će se staviti na listu lijekova.
– Farmaceutskoj industriji u potpunosti je jasno da ne postoji nijedan sistem niti država koja svim pacijentima može osigurati inovativne terapije. To nema ni u Švicarskoj ili Švedskoj, međutim bit je da se te države bave svojim pacijentima i pronalaze načine kako da što većem broju njih pomognu u smislu da im osiguraju terapiju koja će im najbolje pomoći u liječenju – dodaje Petrović.
U Federaciji BiH Lista lijekova Fonda solidarnosti nije revidirana od 2019. godine.
Da se redovno revidirala, kako kaže Perović, imali bismo neku dinamiku, pa bi smo moglo pratiti i odlučiti koji će lijek ući u državu ove i iduće godine.
– Ovako nakon sedam godina neobnavljanja liste došli smo u situacija da nam je potreban jako veliki broj lijekova za isto toliko pacijenata. Upravo to je najveći izazov za federalne institucije – kaže Petrović.
Prema informacijama do kojih je Faktor došao u proteklim mjesecima, stručne komsije prošle godine sastavile su Listu lijekova i uputile je prema Federalnom ministarstvu zravstva.
Iako su ranije iz Vlade FBiH isticali kako će lista biti završena najkasnije do kraja marta, to se nije desilo.
Polovina je maja, a niko pouzdano ne zna kada će pacijentima, među kojima su i oni najteži – onkološki – biti dostupne novije terapije.
Iz Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH kažu da je Federalno ministarstvo zdravstva svoj posao završilo i Listu lijekova uputilo u Ministarstvo finansija, odnosno Federalnoj vladi.
– Udruženje je dobilo informaciju da je lista davno otišla prema Ministarstvu finansija, odnosno Vladi i da su oni ključna institucija koja treba dati saglasnost o njenom stupanju na snagu. Procjenjuje se da je vrijednost liste lijekova 150 miliona KM i da je ustvari tu zapelo jet treba osigurati novac. No ono što treba istaći jeste da taj novac neće biti iskorišten u ovoj godini, jer liste još nema i pitanje je, i ako se donese u narednih mjesec dana, hoće li biti dostupna pacijentima u idućih 60 dana. Jer kad lista lijekova stupi na snagu moraju se provesti sve zakonom predviđene aktivnosti u smislu javnih nabavki, osiguranja tih lijekova…, a svi znamo koliko te procedure traju – ističe Petrović.
Proširenje indikacija
Kaže kako je Udruženje iz Federalnog ministarstva zdravstva dobilo uvjeravanja da je ministar u potpunosti otvorio vrata struci – onkolozima, hematolozima, imunolozima, gastroenterolozima… da stave na listu one lijekove (koji su registrirani u BiH) za koje imaju saznanja da su najnovije terapije te da se za mnoge od njih prošire indikacije.
– Ako ostane onako kako je ministar zdravstva kazao to će pacijentima puno značiti – dodaje Petrović.
Iz Udruženja ističu i izazov javnih nabavki, proces koji će, kako navode, dodatno produžiti procedoru nabavke terapija.
– Kao i sve ostalo u BiH, tako i lijekovi nabavljaju se pute javnih nabavki. Inovativni lijekovi, koji su pod patentnom zaštitom, koji je naveden u indikaciji i nema drugog kao konkurenta, također se nabavljaju kroz taj proces i prolaze cijelu torturu. S druge strane, uočavamo da pritisnuti mehaniznom javnih nabavki fondovi su na neki način dovedeni u situaciju da zbog budžeta nabavljaju najjeftinije lijekove pri čemu ponuđač napravi damping cijene, a onda na kraju kad je “obori” ne uspijeva lijek isporučiti zdravstvenoj ustanovi jer ga nema na tržištu. Dakle, imamo situaciju da je formalno pravno ispoštovana procedura javne nabavke, ali u konačnici lijeka koji je prošao na listi, nema i pacijenti ostaju bez terapije. To su najčešće lijekovi koji osvanu na listama kliničkih centara da su u nedostatku. Radi se o starim onkološkim lijekovima (prva linija terapije) koje u svijetu proizvodi jako malo farmaceutskih kompanija – objašnjava Petrović.
Drugi aspekt za inovativnu industriju je, kako kaže, to što inovativni lijekovi u većini zemalja okruženja ulaze putem posebnih ugovora, piše Faktor.
– To je mehanizam da pacijenti dobiju najbolji mogući lijek na najbrži mogući način. U takvim situacijama proizvođač lijeka zajedno sa fondom dijeli “rizik” jer preuzima dio troškova. Iako je nama potvrđeno da je to moguće u okviru javnih nabavki, i dalje veći broj institucija, prije svega u Federaciji BiH, ne koristi taj model. U RS-u fond u potpunosti koristi navedeni model, pa ispada da će u tom entitetu inovativni lijek doći brže do pacijenta nego u Federaciji. To je nešto što otežava dostupnost lijekova i uskraćuje da farmaceutske kompanije uopće mogu doći do pacijenata u BiH – zaključuje Petrović.